1. No category

 ZBORNIK 2. Regionalnega kongresa korektivne dermatologije 21. stoletja »Od preprostih metod do prefinjenih rešitev« Ljubljana, september 2015 2 CIP -­‐ Kataložni zapis o publikaciji Narodna in univerzitetna knjižnica, Ljubljana 616.5(082)(0.034.2) REGIONALNI kongres korektivne dermatologije 21. stoletja (2015 ; Ljubljana) Od preprostih metod do prefinjenih rešitev [Elektronski vir] : zbornik / 2. regionalni kongres korektivne dermatologije 21. stoletja, Ljubljana, september 2015 ; [glavna urednika Aleksandra Dugonik, Borut Žgavec]. -­‐ El. knjiga. -­‐ Ljubljana: Združenje slovenskih dermatovenerologov, 2015 Način dostopa (URL): http://www.kongres-­‐korektivna-­‐
dermatologija.com/media/uploads/fm/Zbornik_kongres.pdf ISBN 978-­‐961-­‐92387-­‐8-­‐3 (pdf) 1. Gl. stv. nasl. 2. Vučinič Dugonik, Aleksandra 281252864 3 ZBORNIK 2. Regionalnega kongresa korektivne dermatologije 21. slotetja »Od preprostih metod do prefinjenih rešitev« Izdajatelj: Združenje slovenskih dermatovenerologov, p.p. 2523, 1001 Ljubljana Glavna in odgovorna urednika: Asist. Aleksandra Dugonik, Asist. Borut Žgavec Uredniški odbor: Asist. Borut Žgavec, Asist. Aleksandra Dugonik, Prim. asist. Tanja Planinšek Ručigaj, Sandi Luft, Doc. dr. Larisa Stojanovič, Doc. dr. Liljana Mervic, Asist. mag. Mateja Starbek Zorko, Helena Rupnik, Nataša Grebenšek, Asist. Vesna Tlaker Žunter, Predrag Štilet, Prof. dr. Mirna Situm, Prof. dr. Dubravka Šimić, Doc. dr. Jagoda Balaban, Prof. dr. Ivana Binić, Prim. dr. Gjorgji Gočev, Doc. dr. Željko Mijušković, Sandra Perić, Prof. dr. Nermina Hadzigrahić Oblikoval: Luka Muhič, Adrema d.o.o. Elektronska publikacija, objavljena na spletni strani http://www.kongres-­‐korektivna-­‐dermatologija.com/sl Leto izdaje: 2015 © Združenje slovenskih dermatovenerologov 4 2. Regionalni kongres korektivne dermatologije 21. stoletja in 4. Anti-­‐Aging kongres slovenskih dermatovenerologov, ki letos deluje pod naslovom »Od preprostih metod do prefinjenih rešitev« je potekal med 17. in 20. septembrom 2015 v Hotelu Union v Ljubljani. Kongres je potekal v organizaciji pod strokovnim vodstvom združenj dermatologov s področja nekdanje Jugoslavije. Vsebina prispevkov v zborniku je objavljena v obliki, kot so jo posredovali avtorji. 5 6 Kazalo 9 STROKOVNI ODBOR KONGRESA ORGANIZACIJSKI ODBOR 10 NAGOVOR 11 M. ŠITUM: RECITE MI ŠTO JE TO ISTINSKA LJEPOTA? 12 A. L. KRUNIC ZDA/SRBIJA: NIZKO MOLEKULARNI, TOPIKALNI HEPARAN SULFATE: NOVI ANTIAGING KOZMOCEVTIK -­‐ PENETRACIJA, ANTIAGING SVOJSTVA I SERIJA SLUČAJEVA 14 A. PROHIĆ / BOSNA IN HERCEGOVINA: PRERANO STARENJE KOŽE POVEZANO S KONZUMIRANJEM CIGARETA 16 Š. SLANA, G. SERŠA / SLOVENIJA: KROMOSOMSKI ANTI-­‐AGING 17 A. STANIMIROVIĆ / HRVAŠKA: ALGORITAM ZA LIJEČENJE VITILIGA: GDJE SMO SADA? 18 N. R. KOZJEK / SLOVENIJA: PREHRANA ZA MIŠICE 20 M. JOVANOVIĆ, Ž. FABIJAN, A. MAZEN, T. BAYAZID / SRBIJA: SUVREMENE KARAKTERISTIKE I VRSTE STARENJA ORBITALNE REGIJE 23 S. LIPP / NEMČIJA: UPDATE ON TREATMENTS OF THE PERIORBITAL REGION WITH NEW HA FILLERS
25 S. LIPKO-­‐GODLEWSKA / POLJSKA: HOW I RESOLVE AESTHETIC PROBLEMS OF PERIORBITAL AREA 27 D. ŠIMIĆ / BOSNA IN HERZEGOVINA: NOVOSTI U PATOFIZIOLOGIJI I LIJEČENJU AKNI 28 Ž. MIJUŠKOVIĆ / SRBIJA: MOJA ISKUSTVA U LEČENJU AKNI IZOTRETINOINOM 30 I. S. MANSEC / HRVAŠKA: FOTODINAMSKA TERAPIJA U MEDICINSKOJ KOZMETOLOGIJI 32 J. BALABAN / BOSNA IN HERZEGOVINA: KRIOTERAPIJA U DERMATOLOGIJI I KOZMETOLOGIJI 33 J. KOZAREV / SRBIJA: TERAPIJSKI ISHOD LIJEČENJA MELASME UZASTOPNIM-­‐IMPULSNIM (DUAL-­‐
PULS) 1064 NM LASEROM U BOLESNIKA S KOŽOM FOTOTIPA I-­‐III 34 B. ŽGAVEC / SLOVENIJA: MOŽNOSTI LASERSKE TERAPIJE ONIHOMIKOZ 36 7 S. LUFT / SLOVENIJA: NEKIRURŠKO ZDRAVLJENJE ZRELIH BRAZGOTIN 37 D. KALITERNA / HRVAŠKA: KAKO ISPRAVITI OPUŠTENU KOŽU, STRIJE I PUPAK NAKON POROĐAJA ISTODOBNO? 39 I. BINIĆ / SRBIJA: NEGA STARE KOŽE -­‐ NOVE PERSPEKTIVE 40 S. NIKOLOVSKA, K. DAMEVSKA, G. GOCEV / MAKEDONIJA: KOMBINIRANI TRETMAN TELANGIEKTAZIJA I RETIKULARNIH VENA 42 T. PLANINŠEK RUČIGAJ / SLOVENIJA: SKLEROTERAPIJA 44 KONGRES SO PODPRLI 45 8 STROKOVNI ODBOR KONGRESA Asist. Aleksandra Dugonik, Slovenija Asist. Borut Žgavec, Slovenija Prof. dr. Mirna Šitum, Hrvaška Doc. dr. Jagoda Balaban, Bosna in Hercegovina Prof. dr. Dubravka Šimić, Bosna in Hercegovina Doc. dr. Željko Mijusković, Srbija Predrag Štilet, Črna Gora Prim. dr. Gjorgji Gočev, Makedonija Prof. dr. Miloš Nikolić, Srbija Prof. dr. Ivana Binić, Srbija Prim. asist. Tanja Planinšek Ručigaj, Slovenija Sandi Luft, Slovenija Doc. dr. Larisa Stojanovič, Slovenija Prof. dr. Nermina Hadzigrahić, Bosna in Hercegovina 9 ORGANIZACIJSKI ODBOR KONGRESA Asist. Borut Žgavec, Slovenija Asist. Aleksandra Dugonik, Slovenija Prim. asist. Tanja Planinšek Ručigaj, Slovenija Sandi Luft, Slovenija Doc. dr. Larisa Stojanovič, Slovenija Doc. dr. Liljana Mervic, Slovenija Asist. mag. Mateja Starbek Zorko, Slovenija Helena Rupnik, Slovenija Nataša Grebenšek, Slovenija Asist. Vesna Tlaker Žunter, Slovenija Predrag Štilet, Črna Gora Prof. dr. Mirna Situm, Hrvaška Prof. dr. Dubravka Šimić, Bosna in Hercegovina Doc. dr. Jagoda Balaban, Bosna in Hercegovina Prof. dr. Ivana Binić, Srbija Prim. dr. Gjorgji Gočev, Makedonija Doc. dr. Željko Mijušković, Srbija Sandra Perić, Hrvaška Prof. dr. Nermina Hadzigrahić, Bosna in Hercegovina
10 Nagovor Korektivna oz. estetska dermatologija je ena novejših vej dermatologije, ki v zadnjih dveh desetletjih doživlja intenziven razvoj. Razvoj tehnoloških možnosti in vse večje zanimanje za postopke pomlajevanja sta po vsem svetu stimulirala porast števila estetskih tretmajev. Moderni trendi ob tem zahtevajo čimbolj vidne rezultate v čim krajšem času, hkrati pa tudi varnost postopkov in tretmajev. 2. regionalni kongres korektivne dermatologije 21. Stoletja in 4. Anti-­‐Aging kongres slovenskih dermatovenerologov je tudi letos združil priznane strokovnjake s celega sveta. Vsebinski poudarki kongresa so bili namenjeni predstavitvam vrhunskih strokovnih dosežkov in apliciranju teh dosežkov v prakso. Na kongresu ni izostal niti družabni program, namenjen neformalni izmenjavi mnenj, pogledov in stališč v prijaznem okolju Ljubljane. Po svoji vsebini, predavanjih in gostih je bil to edinstven dogodek na slovenskem trgu. Dobrodošli! V imenu Združenja slovenskih dermatovenerologov, predsednik kongresa asist. Borut Žgavec predsednica ZSD asist. Aleksandra Dugonik 11 M. Šitum: Recite mi što je to istinska ljepota? Što je ljepota? Vizija (ideal ljepote), izgled (kozmetika) i odjeća (nakit, obuća i odjeća). Kako bismo dosegli taj ideal, svoj izgled mijenjamo (izgrađujemo, nadopunjujemo) kozmetikom i odjećom, ukrašavamo se nakitom, stavljamo parfem na sebe. Zašto ljudi od pamtivijeka tragaju za ljepotom i dive se lijepom? Kako su odlučili što je lijepo? Nitko ne može točno reći zašto nam je netko lijep, a netko nije. Jednoj osobi simetrija je ideal kojem se teži, drugoj je pak nesavršenstvo to što osobu čini lijepom i jedinstvenom. Je li važnije biti lijep prema nekom određenom predlošku i prilagoditi se njemu? Ili mali madež na licu, krivi nos ili mrvicu klempave uši na licu inače lijepe osobe (lijepe prema dominantnom predlošku ljepote) doprinose jedinstvenosti i prepoznatljivosti? Na kraju krajeva, svatko od nas ima svoj ideal ljepote i lijepog. Meni nešto može biti ružno, a nekom drugom isto to može biti zanimljivo, izazovno, drukčije, posebno, jedinstveno… Još u pretpovijesti, ljudi su imali želju za ukrašavanjem. Ukrašavali su ne samo svoja tijela, već i mjesta u kojima su obitavali (špiljske slike). Čovjekova potraga za ljepotom svojstvena je cijelom rodu Homo, ne samo Homo sapiens sapiensu, već i neanderthalensisu i drugima. Neandertalci su svoja tijela ukrašavali raznim pigmentima (tetovažama). Ista praksa zabilježena je i kod ljudi u neolitiku. Estetika smrti razvijala se kako se razvijao i ljudski rod. Pokapanje mrtvih je dobar primjer – u mnogim kulturama oni su prethodno ukrašeni prema nekom idealu koji je važio u toj zajednici/kulturi. Ljudi su ukrašavani najboljom kozmetikom, najljepšim nakitom i odjećom koje im je društveni položaj omogućavao. Estetika u smrti dobro pokazuje koliko je ona bila važna u životu. Paleolitske Venere su nam ukazale na ideal ljepote koji je važio prije mnogo tisuća i desetaka tisuća godina. Taj ideal se s tisućama proteklih godina mijenjao. Drevne civilizacije na području današnje Indije imale su sličan ideal ljepote. S druge strane, stari Egipćani i Grci bili su poklonici mršavije ljepote. Kod Grka je to posebno uočljivo u umjetnosti. Njihovi kipovi i crteži u većini slučajeva (kada se ne radi o bogovima) prikazuju ljude u bavljenju športom, ljude u pokretu. Njima je ideal tjelesne ljepote športaš, vitka i zdrava osoba. A u zdravom tijelu nalazi se zdrav duh. Bavljenje fizičkom aktivnošću tu odaje dvojnost ljepote – ona nije samo izvanjska, već i unutarnja. Postavlja se pitanje ukrašavanja tijela pomoću kozmetike, odjeće i nakita. Želimo li naglašavanjem vanjske ljepote naglasiti unutarnju ljepotu? Jesmo li iznutra toliko lijepi da to moramo nadoknaditi izvana? Kako znamo da izvana jesmo ili nismo dovoljno lijepi kao iznutra? Ljudski ukusi i osjeti toliko su raznoliki da ljepota nikad nije jednoznačna i zacrtana. 12 Kozmetika danas više nije samo nanošenje šminke, već jedan cijeli životni stil koji ženama i ponekom muškarcu pomaže da svaki dan budu drukčiji, da iznova izmisle svoju osobnost. Ponekad je moć taj faktor X koji neke ljude čini privlačnijima. Zašto? Jedno moguće objašnjenje je da se moćnoj osobi pripisuju određene karakteristike (urođene ili stečene) zbog kojih je ta osoba toliko uvažena. Ako ovdje prihvatimo grčku logiku jedinstva unutarnje i vanjske ljepote, onda se moćna osoba može izvana doimati ljepšom nego što stvarno je upravo zbog te dijalektičke logike. Moć iznutra mora se moći opaziti i izvana. Je li moć lijepa? Legendarno televizijsko sučeljavanje (1960. g.) predsjedničkih kandidata Johna. F. Kennedyja i Richarda Nixona prošlo je u ocjenjivanju privlačnosti kandidata. Radilo se o prvom sučeljavanju kandidata za mjesto predsjednika SAD-­‐a uživo na TV-­‐u u povijesti. S jedne strane, JFK je bio 43-­‐godišnjak savršene frizure, osmijeha i odijela koji se cijelo vrijeme smiješio i staloženo odgovarao na pitanja. S druge strane, Nixon je bio nervozan i nije se prestajao znojiti, brišući velike kapljice znoja maramicom i zastajkujući povremeno u govoru. Kennedy je te izbore dobio sa samo 118,000 glasova prednosti i upravo se njegova pristala pojava na TV-­‐u smatra presudnom za tijesnu pobjedu. Bio je u svakom pogledu fizički privlačnija osoba od Nixona. Na kraju krajeva, ružno ne „prodaje“, već lijepo, a politički marketing oko JFK-­‐a je iskoristio njegovu pristalost da „proda“ svog kandidata kao idealnu osoba za mjesto najmoćnije osobe na svijetu. Moćan iznutra prema van, lijep izvana – Kennedy je objedinjavao grčku sintezu unutarnje i vanjske ljepote. U kombinaciji sa zadobivenom moći, bio je još impozantniji i privlačniji – ljepota je bila dio njegove karizme. U današnjem, suvremenom svijetu ljepota je potpomognuta napretkom. Brz znanstveni napredak u medicini, biologiji, kemiji i industriji omogućio je nove proizvode i načine uljepšavanja/popravljanja ljudskog tijela. Upravo je medicina dala mogućnost mijenjanja tijela na način na koji kozmetika nije mogla. Mogućnost tjelesne promjene je jedno od najvećih čuda u povijesti estetike. Danas postoji više ideala ljepote nego ikad. prof. dr. Mirna Šitum Predsjednica Hrvatskog dermatovenerološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora Predstojnica klinike za kožne i spolne bolesti KBC „Sestre milosrdnice“, Zagreb, Hrvatska
13 A. L. Krunic ZDA/Srbija: Nizko molekularni, topikalni heparan sulfate: novi antiaging kozmocevtik -­‐ penetracija, antiaging svojstva i serija slučajeva Low-­‐molecular topical heparan sulfate as new antiaging cosmeceutical -­‐ penetration studies, antiaging properties and case series. Heparan sulfate (HS) is a glycosaminoglycan (GAG) composed of alternating units of hexuronic acid and glucosamine, which is variously sulfate-­‐substituted at different positions. These polysaccharide units are attached to central protein core forming proteoglycans (PG) and are ubiquitously expressed at the cell surface with the ability to modulate cell signaling in both physiological and pathological condition. Hepran sulfate also has an intimate association with hyaluronic acid (HA), both contributing to hydration, optimal volume and stability of extracellular matrix (ECM) surrounding collagen, elastin and fibroblasts. Due to highly negative charges and the presence on the cell surface it is also key factor in intercellular communication during cell proliferation, cell migration, collagen and elastin formation, basement membrane regeneration, granulation tissue formation and cell adhesion in the process of wound healing. We review the studies of this new exciting topical formulation using low-­‐molecular HS in 0.5 to 1.0% concentration. In vitro and in vivo studies of direct effects on elastin synthesis are also presented including fibulin 5 expression, as well as aggregation and assembly of elastic fibers, regardless the age of the donor skin evaluated. Firthermore, fluorescent studies are discussed revealing penetration in the epidermis, basement membrane and dermis upon 24 h from the application. Finally case series are presented evaluating effects of topical HS in improvement of skin firmness, skin hydration, skin elasticity, skin barrier function and global score of fine lines and wrinkles after 8 weeks of application. In conclusion, incorporation of low molecular HS in topical formulations for skin aging presents a substantially different approach in skin rejuvenation shifting the focus from the skin cells and growth factors to actual components of ECM as the most important target of modification of the aging process – both extrinsic and intrinsic. Topical HS is a promising new agent, since due to its lower molecular weight could make its way into the dermis and not just improve structurally the volume of the ECM but also influence cellular behavior, and 14 protein interactions due to its high sulfation, intimate contact with cell membranes and central protein core structure formed upon penetration. Aleksandar L. Krunic M.D., PhD., Northwestern University, Chicago, IL, USA References: 1. Gallo RD et al: The Potential Role of Topically Applied Heparan Sulfate in the Treatment of Photodamage. J Drugs in Dermatol 2015;14(7):669-­‐674 2. Annovi G et al. Heparan Sulfate Affects Elastin Deposition in Fibroblasts Cultured from Donors of Different Ages. Rejuven Res 2012;15(1):1182 15 A. Prohić / Bosna in Hercegovina: Prerano starenje kože povezano s konzumiranjem cigareta Premature skin aging related to cigarette smoking Tobacco consumption is strongly associated with a number of cardiovascular and pulmonary diseases and cancers. Smoking is also linked to dermatologic diseases such as psoriasis, pustulosis palmoplantaris, hidrosadenitis suppurativa, and systemic and discoid lupus erythematosus, as well as melanoma, squamous and basal cell carcinomas. In addition, it has an impact on the skin lesions observed in diabetes, lupus, and AIDS. One of the main concerns to smokers is the well-­‐documented effect of smoking on premature face aging. A “smoker’s face” characteristically has prominent wrinkles, a gauntness of facial features with prominence of the underlying bony contours, an atrophic, gray appearance of the skin and a plethoric complexion. The appearance of wrinkles is exaggerated by direct contact of cigarette smoke, which reduces moisture levels in the stratum corneum and induces a mild inflammatory reaction. Nicotine exerts a specific role in this phenomenon. Changes in the rheologic characteristics of the blood, increased vasoconstriction, and damage to the epithelial layer of the vessel are probably involved. Interactions with collagen metabolism and keratinocyte differentiation and migration are also probably implied in skin aging. Smoking also induces in the skin the activity of the metallo-­‐proteinase (MMP)-­‐1 that specifically degrades collagen, the most abundant protein in the cutaneous matrix. Elevated MMP-­‐1 gene expression is also observed in sun-­‐protected skin of active smokers. Moreover, MMP-­‐1 expression is significantly increased in fibroblasts after stimulation with both tobacco smoke extract or UVA1 irradiation independent of each other. Transforming growth factor (TGF)-­‐β1 may play a role in the age-­‐related cutaneous alterations induced by tobacco smoke. Tobacco blocks cellular responsiveness to TGF-­‐β through the induction of a non-­‐
functional form, and downregulation of the TGF-­‐β1 receptor, suggesting a role for modulation of TGF-­‐β1 as a way to delay premature skin aging. An appreciation of the premature skin aging due to smoking is important. Dermatologists can play an integral role in promoting smoking cessation by providing expert opinion and educating the public on the deleterious effects of smoking on the skin. Prof. dr. Asja Prohić Department of Dermatology, University Clinical Center, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
16 Š. Slana, G. Serša / Slovenija: Kromosomski anti-­‐aging Chromosomal anti-­‐aging In 2009 Nobel Prize in Physiology or Medicine was awarded to three scientists for their discovery of how chromosomes are protected by telomeres and the enzyme telomerase influencing human aging process. In further research scientists observed rapid and early onset aging in mice with gene mutation for telomerase. After injecting a compaund to re-­‐
activate the telomerase enzyme they saw astonishing result, the mice appeared to age backwards and repairing organs themselves even to the point of new neurons beginning to sprout in their brains. Is chromosomal anti-­‐aging the future of anti-­‐aging medicine, or it should be taken with precaution? How close are we to human immortality? Kromosomski anti-­‐aging Leta 2009 je bila podeljena Nobelova nagrada za medicino trem znanstvenikom, ki so odkrili pomembno vlogo kromosomskih telomer in encima telomeraze v procesu staranja človeškegega organizma. V nadaljnih poskusih na laboratorijski miših z mutiranim genom za telomerazo so opazovali, kako so se le-­‐te izjemno hitro starale. Ko so jim vbrizgali faktor, ki je ponovno normaliziral delovanje telomeraze, so šokantno ugotovili, da se pri miših ni le ustavilo pospešeno staranje, temveč so se le-­‐te pričele pomlajevati, tako na videz kot z regeneriranjem organov in tkiv vse do nastajanja novih nevronov v možganih. Ali je kromosomsko pomlajevanje prihodnost anti-­‐aging medicine ali skriva tudi pasti in nevarnosti? Kako blizu smo človeški nesmrtnosti? Špela Slana Dermatološka ambulanta Profiderma, Ljubljana, Slovenija 17 A. Stanimirović / Hrvaška: Algoritam za liječenje vitiliga: gdje smo sada? Algorithms for the vitiligo treatment: where are we now ? Introduction Vitiligo, an acquired depigmentation disorder, because of its impressive clinical presentation has a large impact on psychosocial life of patients. Although the exact etiopathogenesis still remains uncertain, several therapeutic options are available for treatment of this condition. Unfortunately, patients are often confronted with difficulties regarding to receiving suitable therapy. Because of the fact that vitiligo is not contagious and not life-­‐threatening disease, physicians usually do not recognize patients’ problems and consider vitiligo as only a cosmetic problem, which should be treated only by camouflage and sun protection products. On the other hand, because of the lack of the accurate information for patients, a widely open market for different kind of alternative questionable therapies occurs so patients are often experimenting with different types of unproven medications. The need for widely accepted consensus concerning vitiligo treatment and establishment of the therapeutic guidelines exists worldwide. Materials and methods Here we present a review of therapy for vitiligo regarding to various vitiligo types and severity of lesions, and as well existing therapeutic algorithms constituted from different worldwide experts and organizations; the therapeutic options include mainly topical corticosteroids and calcineurin inhibitors, as well vitamin D analogues, phototherapy ( UVB and PUVA), oral corticosteroids and antioxidants, laser and surgical therapy. Results Croatian Vitiligo Working Group introduced in 2014 for the first time vitiligo therapy guidelines in Republic of Croatia, based on the fully accepted vitiligo therapy world recommendations and our experience. 18 Conclusion This proposal and selection of particular therapeutic options in several therapeutic lines are based on international recommendations in accordance with evidence based medicine. Also, our intention is to improve social component of patient’s life through rising awareness of this condition which affects over 35 million people worldwide. Prof Andrija Stanimirović, M.D., Ph.D. University of Applied Health Sciences, Zagreb, Croatia Private Dermatology Office, Zagreb, Croatia Croatian Vitiligo Association, Zagreb, Croatia 19 N. R. Kozjek / Slovenija: Prehrana za mišice Uvod Prehrana in telesna aktivnost sta osnovna dejavnika zdravja skozi vsa življenjska obdobja ki ju lahko v veliki meri modificiramo. V sodobnem času se z zdravjem močno povezuje oblika in telesna masa našega telesa. Če gledamo na to povezavo skozi prizmo negativnih presnovnih in funkcionalnih učinkov debelosti na zdravje, je ta pogled v veliki meri upravičen. Kadar pa o telesni masi razpravljamo pri zdravstveno bolj ogroženih populacijah, kot so na primer starostniki, pa je lahko poenostavljen pogled na telesno maso zavajajoč. Zato je pomembno, da se zavedamo da je za zdravstveno stanje posameznika pomembna predvsem funkcionalna telesna masa, katere največji del predstavljajo mišice. Terapevtski ukrepi proti razvoju sarkopenije Za vzdrževanje primerne funkcionalne mase je ključna ustrezna kombinacija telesne aktivnosti, v povezavi z ustrezno prehrano. Ta je še posebej pomembna pri ogroženih populacijskih skupinah, ki lahko pospešeno izgubljajo funkcionalno telesno maso, kot so bolniki in starostniki. S staranjem se sestava telesa spreminja, še posebej je značilno propadanje funkcionalne telesne mase. Izgubo funkcionalne telesne mase s staranjem (sarkopenija) spremlja izguba moči (dinapenija) in funkcionalno popuščanje, ki neposredno prispeva k krkosti, razvoju nekaterih kročnih bolezni kot je sladkorna bolezen tipa 2 in slabši kvaliteti življenja. Sarkopenija se prične razvijati v 4. – 5. desetletju življenja in napreduje s hitrostjo ≈ 0,6-­‐0,8% na leto. Takšna hitrost razvoja sarkopenija je fiziološka in sama po sebi ni ključni dejavnost za funkcionalno in klinično pomembno izgubo mišične mase. Na razvoj sarkopenije bistveno bolj vpliva pomanjkljiva in neustrezna prehrana ter zmanjšanje telesne aktivnosti v starejšem življenskem obdobju. Pomembno je tudi kakšna je »zaloga« in funkcija mišic s katerimi vstopamo v kasnejša življenska obdobja. 20 Zaenkrat ne poznamo primerne farmakološke terapije proti mišičnemu propadanju, znanstveni izsledki pa nakazujejo da je zelo dober, učinkovit in tudi relativno poceni ukrep uporovna telesna vadba (UV). UV je visoko učinkovita terapevtska strategija, ki neposredno preko celičnih mehanizmov proteinske sinteze zavira razvoj sarkopenije in neposredno zvišuje maso, moč in zmogljivost mišic. Sinergistično na vzdrževanje in razvoj mišične mase deluje tudi ustrezen energijski in hranilni vnos. Pri starejših upoštevamo novejša priporčila za prehranski vnos, kjer je poudarjen večji vnos beljakovin. Raziskave kažejo, da ob primerni osnovni prehrani lahko nadgradimo optimalni učinek UV z dodatnim vnosom beljakovin, Leucina, kreatina in morebiti tudi β-­‐hidroksimetil-­‐β-­‐metilbutirata ter omega-­‐3 nenasičenih maščobnih kislin. Pri uporabi prehranskih dodatkov vedno izhajamo iz posameznikovega presnovnega stanja in njegove osnovne prehrane Zaključek UV v povezavi z individulno prilagojeno prehransko strategijo z osnovno prehrano in ustreznimi prehranskimi dopolnili je učinkovito terapevtsko sredstvo za zaviranje sarkopenije in razvoja krkosti. Dr. Nada Rotovnik Kozjek Enota za klinično prehrano, Onkološki Inštitut Ljubljana, Slovenija Literatura: 1. Sarcopenia: European consensus on definition and diagnosis: Report of the European Working Group on Sarcopenia in Older People.Cruz-­‐Jentoft AJ, Baeyens JP, Bauer JM, Boirie Y, Cederholm T, Landi F, Martin FC, Michel JP, Rolland Y, Schneider SM, Topinková E, Vandewoude M, Zamboni M; European Working Group on Sarcopenia in Older People. Age Ageing. 2010; 39: 412–23. 2. Bauer J, Biolo G, Cederholm T, Cesari M, Cruz-­‐Jentoft AJ, Morley JE, Phillips S, Sieber C, Stehle P, Teta D, Visvanathan R, Volpi E, Boirie Y. Evidence-­‐based recommendations for optimal dietary protein intake in older people: a positionpaper from the PROT-­‐AGE Study Group. J Am Med Dir Assoc. 2013;14(8):542-­‐559. 21 3. Morley JE et al Nutritional Recommendations for the Management of Sarcopenia. J Am Med Dir Assoc 2010; 11: 391–96. 4. Phillips SM. Nutritional supplements in support of resistance exercise to counter age-­‐
related sarcopenia. Adv Nutr 2015; 6: 452-­‐60. 22 M. Jovanović, Ž. Fabijan, A. Mazen, T. Bayazid / Srbija: Suvremene karakteristike i vrste starenja orbitalne regije Contemporary characteristics and types of orbital region aging Introduction Almost each paper dealing with blepharoplasty ultimately deals with the surgical techniques (as if each face is the same). Almost none of the papers provide the answer to the question which technique should be applied to which type of aged upper and lower lids. Objective The objective of this paper was to identify all changes in orbital region that occur with age. Subjects and methods We investigated and studied the orbital regions of 250 subjects using 925 photographs (portraits) of those subjects from their past and compared the appearance of their eye regions with the current situation. Results After a detailed assessment of the upper orbital region in subjects of different age we came to the conclusion that there were two anatomically different types. After having analysed the lower old age orbital region we found out: A) Permanent ageing signs of the lower orbital region – (occurring in all types of ageing), i.e.: 1. Recessed medial canthus, 2. Recess in the suborbital region, 3. Recessed lateral canthus, and 4. Minimum degree of the lower lid loose skin, and B) Variable ageing signs of the lower orbital region – (occurring only in certain types of ageing), i.e.: 1. Suborbital crease (Sulcus orbitalis inferior), 2. Orbitojugal crease, 3. Orbitobuccal crease, 4. Loose skin of the lower lid (from minimum to maximum degree), 5. Herniated intraorbital fat tissue of the lower lid, 6. Herniated malar fat pad – fat bags, 7. Loose skin or skin-­‐muscle complex of the malar region, and 8. Senile ectropion. 23 Conclusion We also found out that the recessed medial canthus was the first sign of ageing and that there were 2 types of ageing of the upper orbital region and 14 types of ageing of the lower one. Prof. dr. Milan Jovanović University of Belgrade School of Medicine, Clinic of Burns, Plastic and Reconstructive Surgery, Clinical Centre of Serbia 24 S. Lipp / Nemčija: Update on treatments of the periorbital region with new HA fillers Update on treatments of the periorbital region with new HA fillers Introduction Independent research showed that the periorbital Area is one of the most wanted areas to be treated,hence the development of techniques and fillers therefore in the last 2 years has been tremendous. Here we look at the current situation, review the development and analyze the actual situation in the field of face rejuvenation. Especially the newest movements in rheology are to be highlighted. Materials and Methods The technique for the periorbital area, which is one the most difficult to inject, will be detailed. Here, there will be two main approaches illustrated, one is to work deeply supraperiostal to support muscle orbicularis oculi and second is to work superficially to improve dermis and epidermis. New HA products on the market designed especially for this Area will be shown and discussed. There are multiple issues and approaches here to be shown, such as improving eye shadows by volumetry under the muscle, finding the correct depth, using the right product for each different layer of the dermis, positioning of the needle, correct amount of product, follow up and touch up appointments. In the orbital area we may underlie all wrinkles individually by retrograde technique. All this time we want to use a linear retrograde technique inserting the needle quickly, totally and then slowly pushing back. The implant then must be placed into the mid dermis. In most of the cases we work without anesthesia, topical anaesthesia can be supplied if needed. One finger of one hand should stretch the skin to support needle entry.. After Injection we massage with special post cream. In a second approach we like to add 1 syringe of nonreticulated product to finish up and support the upper layers of the epidermis. Results Different patient cases will be shown in fotos. These will be discussed and reviewed with the audience in interactive format. 25 Conclusion There are several important issues and approaches here to be presented by Dr. Lipp which are:-­‐finding the correct depth-­‐using the right product for each different case-­‐positioning of the needle-­‐correct amount of product-­‐support of the tissue while injecting -­‐follow up and touch up appointments-­‐finishing and improvement of epidermis. Best Results can be seen when using the HA Filler especially designed for this area. These new developments in rheology allow us completely new approaches for the ROOF and the SOOF. Dr. Stefan Lipp Goethe-­‐Universität Frankfurt am Main. Director and CMO of AestheticCenter Gmbh in Ratingen Germany 26 S. Lipko-­‐Godlewska / Poljska: How I resolve aesthetic problems of periorbital area The abstract A person’s eyes are the first feature we notice when meeting someone new. But at the same time the periorbital region is one of the first to show the effects of ageing. Depending on age, this area demand different approach. It is quite easy to resolve early changes. But in time, the skin progressively sags, bone resorption occurs and there is a decrease in soft tissue and muscle volume. The approach has to be changed. Except typical rejuvenation of the skin we have to support mid and upper parts of the face to achieve natural and balanced outcome. My lecture will show my approach for periorbital area. Sylwia Lipko-­‐Godlewska Akmed Chirurgia Głowy i Szyi, Chirurgia Plastyczna i Urazowa, Poland 27 D. Šimić / Bosna in Herzegovina: Novosti u patofiziologiji i liječenju akni Acne je kronična upalna bolest pilosebacealnog aparata uzrokovana brojnim čimbenicima. Temeljna promjena je mikrokomedon nastao kao posljedica poremećene produkcije loja, abnormalne diferencijacije keratinocita i imunog odgovora na upalu uzrokovanu kolonizacijomPropionibacterium acnes (PA). Iz mikrokomedona nastaju promjene vidljive u kliničkoj slici acne: komedon (crni i bijeli), papula, pustula i nodus, a nove spoznaje dokazuju važnu ulogu nespecifičnog imunog odgovora u pobrojanim lezijama. Stoga stimulacija produkcije proupalnih medijatora dovode do drugačijeg pristupa u liječenju acne. Prema kliničkoj slici acne podjela je: komedonika, blage do umjereno papulopustularne, teške papulopustularne, umjerene nodularne i teške nodularne. Liječenje je lokalno, opće ili kombinirano. Lokalni retinoidi reduciraju abnormalnu deskvamaciju, djeluju komedolitički, a proupalno djelovanje im je blago. Azalaična kiselina ima bakteriostatski učinak, inhibira hidroksilne radikale koje produciraju neutrofili i normalizira folikularnu hiperkeratinizaciju. Benzoyl peroxid je potentni baktericidni lijek s izraženim antiinflamatornim i blažim keratolitičkim djelovanjem. Lokalni antibiotski pripravci reduciraju broj PA. Veći je učinak ako se pobrojani lokalni pripravci kombiniraju nego ako se koriste kao monoterpija. U općem liječenju koriste se antibiotici, retinoidi, a u žena i hormonska terapija. Oralno antibiotsko liječenje, prvenstveno ciklinskim preparatima, ima protuupalni učinak. Antibiotici inhibiraju granilocitnu kemotaksu, formiranje granuloma i limitiraju produkciju proinflamatornih citokina i metaloproteaze. Moguće dovode do inhibicije sinteze proteina, a važno im je djalovanje kod povećanog ROS (reactive oxygen species). Clindamycin ima utjecaj na folikularne ceramide što se prezentira blagim antikomedogenim efektom. Izotretinoin, regulator imunološkog odgovara u acne, je najučinkovitiji lijek u liječenju umjerenog i teškog oblika nodularne akne, no zbog velikog broja nuspojava i višemjesečnog liječenja uz izraženo crvenilo lica i suhoću sluznica bolesnicima je potrebno duže vremena da se odluče, najčešće tek kad ostali oblici liječenja nisu bili učinkoviti. 28 Oralni kontraceptivi obavezan su vid liječenja zajedno s izotretinoinom kao sigurna zaštita od trudnoće u žena, ili kao samostalno liječenje u žena s cističnim ovarijem. Samostalno liječenje, bilo ono lokalno ili opće, često je neučinkovito, a obzirom na nove spoznaje u patofiziologiji akne idelno liječenje podrazumjeva kombinacije lijekova s antiinflamatornim i učinkom na nespecifičnu imunost kod koje će rezultati izliječenja biti što brži. Prof. dr. Dubravka Šimić Klinika za kožne i spolne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Mostar, Bosna i Hercegovina 29 Ž. Mijušković / Srbija: Moja iskustva u lečenju akni izotretinoinom Akne predstavljaju najčešće oboljenje adolescenata, 79–95% ima neku kliničku formu akni. Međutim, i 40–54% osoba starijih od 25 godina ima akne, a 12% žena i 3% muškaraca u srednjem životnom dobu imaju akne Retenciona folikularna hiperkeratoza, hiperfunkcija sebacealnih žlezda, povećan broj Propionibacterium acnes i sledstvena inflamacija su glavni etiološki činioci u nastanku akni. Odabir modaliteta lečenja zavisi od težine kliničke slike pacijenta. Veoma često, pacijenti s aknama se kasno javljaju dermatologu, kada već dođe do formiranja ožiljaka. U lečenju teških papulo-­‐pustuloznih akni i umereno teških nodularnih akni, kao i u lečenju nodularnih i konglobatnih akni indikovana je primena izotretinoina. Pre započinjanja terapije izotretinoinom potrebno je uraditi dva negativna testa na trudnoću za žene u germinativnom periodu, obezbediti informisani pristanak i uraditi analize enzima jetre i lipida. Svoj efekat, izotretinoin ispoljava smanjenjem produkcije sebuma (> 90%), normalizovanjem folikularne deskvamacije, indirektnim smanjivanjem broja Propionibacterium acnes i smanjivanjem inflamacije. Početak terapije izotretinoinom savetuje se u dozi od 0.5 mg/kgTT uz kasnije povećanje doze do 1 mg/kgTT. Apsorpcija leka je veća kada se uzima uz obrok, a uzimanje u jednoj dnevnoj dozi se ne preporučuje. Često, prvi efekti terapije izotretinoinom nisu vidljivi u prva dva meseca lečenja. Bolji efekat i dugotrajnija remisija postiže se kod pacijenata koji su primili kumulativnu dozu od 120 do 150 mg/kgTT. Glavna kontraindikacija za primenu izotretinoina je trudnoća. Tokom terapije izotretinoinom savetuje se primena kontracepcije kod pacijenata ženskog pola i zabrana ostanka u drugom stanju svo vreme uzimanja leka i mesec dana posle završetka terapije. Pored teratogenosti, kao najvažnijeg neželjenog efekta, većina ostalih neželjenih efekata se dobro toleriše, dozno su zavisni, mogu se tretirati i samolimitirajući su (mukokutani, mijalgije, artralgije, hiperostoza, glavobolja i, retko, nauzeja, dijareja, abdominalni bol). Uzimanje vitamina E nema uticaja na umanjenje neželjenih efekata. Izotretinoin je pokazao jednaku efikasnost kako kod odraslih tako i kod dece. Nisu rađene studije kod dece mlađe od 12 god. Kod dece od 12 do 17 godina potrebno je obratiti pažnju na pacijente koji imaju metaboličke bolesti ili bolesti muskuloskeletnog sistema. 30 Prema podacima iz literature, posle prvog ciklusa izotretinoina i praćenja od 3 godine, 38% pacijenata nije imalo akne, 17% nastavilo je da koristi topijsku terapiju, 25% topijsku terapiju i oralne antibiotike, a 20% započelo je drugi ciklus izotretinoina. Mala doza izotretinoina, težak oblik akni, pacijentkinje starije od 25 godina u momentu započinjanja tretmana i dugačka istorija oboljenja su najčešći razlozi koji doprinose ponavljanju terapije izotretinoinom. Doc. dr. Željko Mijušković Klinika za kožne i polne bolesti, Medicinski fakultet, Vojnomedicinska akademija, Beograd, Srbija 31 I. S. Mansec / Hrvaška: Fotodinamska terapija u medicinskoj kozmetologiji Fotodinamska terapija primjenjuje se dugi niz godina u liječenju nemelanoskih tumora kože. Njena primjena zadnjih godina proširena je na liječenje promjena nastalih uslijed starenja kože, kroničnih promjena nastalih uslijed djelovanja UV zraka te u terapiji acne vulgaris. U tretmanima rejuvenacija kože fotodnamska terapija smanjuje lentiginozne promjene i naboranost kože, nejednolikost pigmentacije, hrapavost kože i eritem, stimulira stvaranje novog kolagena uz istovremeno djelovanje na aktiničke keratoze. U liječenju acne vulgaris fotodinamska terapija ima svoje mjesto u liječenju srednje teških i teških oblika bolesti, prvenstveno papuloznih i papulopustuloznih promjena. Mehanizam djelovanja uključuje fotodesktukciju P. acne, redukciju produkcije sebuma i folikularu hiperkeratozu. U slučaju nemogučnosti primjene retinoida i antibiotika per os, fotodinamska terapija je terapija izbora u težim oblicima acne vulgaris. Pri planiranju terapije primjenjuju se različiti fotosenzibilizatori, dužina kontakta te izvori svijetlosne energije. Nuspojave terapije su suhoća kože, eritem, ljuštenje, edem , osjećaj pečenja, bolnosti i ev. plitke erozije kože. Fotodinamska terapija pruža nove mogučnosti u liječenju acne vulgaris i promjena na koži lica uzrokovaih starenjem. Prim. mag. Ines Sjerobabski Mansec Klinika za kožne i spolne bolesti KBC „Sestre milosrdnice“, Zagreb, Hrvatska 32 J. Balaban / Bosna in Herzegovina: Krioterapija u dermatologiji i kozmetologiji Cryotherapy in dermatology and cosmetology Cryotherapy is a commonly used in dermatology for the treatment of a variety of benign and malignant lesions. Liquid nitrogen is the most common method applied cryotherapy. It is easy to use, cost efficient and gives good cosmetic results. Cryotherapy works on heat transfer basis, cell injury, and inflammation with necrosis as the mechanism of destruction. Various methods have been devised when it comes to use of cryotherapy for lesions. They include: cotton wool swabs application, the spray freeze technique, the cryoprobe, and the thermo-­‐coupler method. Various lesions have been treated with liquid nitrogen such as: viral (palmar, plantar, anogenital warts), molluscum contagiosum), pigmented lesions (melasma, tattoos, idiopathic guttate hypomelanosis, lentigo), vascular lesions (AIDS-­‐related Kaposi sarcoma, venous lake, Cherry angiomas, capillary hemangioma, blue rubber bleb naevus sy.,), tumors, precancerous lesions and cysts (seborrheic keratoses, actinic keratoses, superficial basaliomas, Bowen’s disease, acne cysts, milia), and other lesions (keloids, rhinophyma, alopecia areata). Complications can be acute (pain, blister formation), delayed (hemorrhage, infection, granulation tissue formation), prolonged-­‐temporary (milia, hyperpigmentation, and change in sensation) and permanent (alopecia, atrophy, keloids, scarring, hypopigmentation, ectropion formation). Absolute contraindications include the use of cryotherapy near the eye margins. Relative contraindications are cold intolerance, cold urticaria, cryoglobulinemia, history of pyoderma gangrenosum, and Raynaud disease. Cryotherapy in cosmetology is used after surgical treatmens, for skin rejuvenation, cryolifting, antistress therapy, cellulites treatment (cyolipolysis), crypealing. Cryotherapy relieves pain, reduces inflammation, regulates sebum secretion, activates metabolic processes, improves skin resistance and stimulates blood circulation. It can be administered in two ways: locally with cryo-­‐instruments or the whole body in chilled chambers. Doc. dr. Jagoda Balaban Department for dermatology and venerology, University hospital Clinical center Banja Luka, Republic of Srpska, Bosnia and Herzegovina 33 J. Kozarev / Srbija: Terapijski ishod liječenja melasme uzastopnim-­‐impulsnim (dual-­‐puls) 1064 nm laserom u bolesnika s kožom fototipa I-­‐III Therapeutic outcome of melasma treatment by sequential-­‐pulse (dual-­‐pulse) 1064nm laser in patients with skin phototypes I-­‐III Introduction Melasma and post-­‐inflammatory hyperpigmentation (PIH), cause significant social and emotional stress to the patients. Although many treatment modalities have been developed for melasma and PIH, its management still remains a challenge due to its recurrent and refractory nature. Choosing the appropriate laser wavelength and pulse duration, the treatment options have increased but the correct settings is vital in the treatment of melasma. Objective Low-­‐dose QS induces sub lethal injury to melanosomes causing fragmentation and rupture of melanin granules into the cytoplasm. This effect is highly selective for melanosomes. The spot size of 2mm, pulse duration of 0.3ms of Nd:YAG laser produce also subcellular damage to the upper dermal vascular plexus which is one of the pathogenetic factors in melasma. The subthreshold injury to the surrounding dermis stimulates the formation of collagen resulting in brighter and tighter skin. Method We enrolled 14 Caucasian melasma women with underlying vascular component and to receive six Q-­‐switched, sequential short pulse Nd:YAG laser treatments, 2 weeks apart. Objective (color measurement) and subjective (clinical evaluation of photographs by three dermatologists blinded to the order of the photographs) assessments were obtained at baseline, after six treatments, and at the 3-­‐month follow-­‐up visit. A visual analogue scale (VAS) was used for patient assessment of change at baseline, after six treatments and at the 3-­‐month follow-­‐up. This includes sun avoidance and aggressive sun protection with use of an effective sunscreen. 34 Results Of the 14 patients, 12 completed the study. Mean melanin index (MI) showed statistically significant improvement after 6 treatments compared with baseline measurements. There were significant improvements in clinical evaluation after six treatments (P = 0.00); however, this difference was visible after 3 months. At follow-­‐up in the 6 week during the treatment protocol, there was an improvement in VAS (P = 0.02). There was present an improvement measured by clinical evaluation. During the treatment protocol there were no visible erythema, burning sensation, scaling, hyperpigmentation or crusting. Conclusion Recent innovations that have refined traditional approach of melasma treatment to minimize side effects while retaining the therapeutic effect. These observations suggest that sequential-­‐pulse (dual-­‐pulse) 1064nm laser therapy can be successful in clearing melisma with underlying vascular component. This has to be confirmed by controlled clinical trial. Jasmina Kozarev, M.D., Ph.D. Dr Kozarev Dermatology Laser Clinic, Serbia 35 B. Žgavec / Slovenija: Možnosti laserske terapije onihomikoz Onihomikoze so med najpogostešimi oblikami glivičnih kožnih infekcij in predstavljajo skoraj 40% vseh bolezni nohtov. Zelo redko spontano regredirajo in lahko pomembno zmanjšajo pacientovo kvaliteto življenja. Klasični pristop k zdravljenju onihomikoz je uporaba sistemskih in topičnih antimikotikov ter kirurška ali kemična ablacija nohta. Sistemska terapija žal v mnogih primerih ne nudi popolne ozdravitve, predstavlja pa relativno tveganje za pacienta predvsem v smislu potencialnih stranskih učinkov in interakcij z drugimi zdravili, zato je pri mnogih kontraindicirana, monogi pacienti pa jo zavračajo. Topična terapija z antimikotičnimi kremami je praktično neučinkovita, še posebej pri hujših oblikah, do neke mere so pri začetnih in blažjih oblikah učinkoviti nekateri antimikotični laki, je pa uporaba dolgotrajna, zamudna in draga, kar vodi v slabo komplianso pacientov. Iskanje novih pristopov k zdravljenju onihomikoz je v zadnjih desetih letih pripeljalo do vse večjega zanimanja uporabe fototerapije. Predvsem uporabe laserjev, intenzivne pulzne svetlobe (IPL) in fotodinamične terapije. Objavljene so številne publikacije uporabe različnih svetlobnih sistemov, največ laserjev različnih valovnih dolžin, ki kažejo obetajoče rezultate in so hkrati pacientu prijazne. Žal pa še nimamo obširnejših, sistematičnih študij, ki bi ponudile dovolj podatkov tako glede dogotrajne učinkovitosi predvsem pa določile najbolj optimalni način zdravljenja ( valovno dožino, parametre laserja, časovne režime, optimalne indikacije in odmerjanje.). V tem trenutku se lahko opiramo na do sedaj objavljene manjše študije in pa predvsem na lastne izkušnje. V prispevku so podane lastne izkušnje uporabe dolgo pulznega Nd:YAG laserja, kombinacije Nd:YAG laserja z ablativnim Er:YAG laserjem, fotodinamična terapija s fotosenzibilizatorjem (ALA) in IPL obsevanjem, tehnika fenestracije z uporabo frakcionalnega Er: YAG laserja ter podani rezultati opravljene lastne študije uporabe Er:YAG laserja v ne-­‐ablativnem načinu za zdravljenje onihomikoz. Asist. Borut Žgavec Dermatovenerološka klinika UKC, Ljubljana, Slovenija Dermatološko medicinski center Dimnik + Žgavec, Ljubljana, Slovenija 36 S. Luft / Slovenija: Nekirurško zdravljenje zrelih brazgotin Brazgotina nastane, če zaradi delovanja fizične sile, bolezni ali kemične nokse pride do poškodbe dermisa. Po poškodbi se sprožijo telesu lastni kompleksni proces celjenja kože, ki v končni fazi povzroči tvorbo novih kolagenskih vlaken, ki zapolnijo defekt kože s ti. brazgotinskih tkivom. Brazgotina dozori v 12-­‐18 mesecih, v tem obdobju se skrči na dokončno dimenzijo in pobledi. Formirane brazgotine ni mogoče popolnoma odstraniti, na nekirurški način pa se lahko izboljša njen videz do te mere, da je manj ali pa nemoteča. Znano je, da nekirurško zdravljenje brazgotin v fazi njihovega nastajanja , ugodno vpliva na njihovo zorenje, estetski videz in funkcionalni vidik , pa velika večina pacientov pride na prvo konzultacijo k dermatologu s starimi brazgotinami. Najpogosteje so to brazgotine po poškodbah, operacijah, opeklinah, aknah , hipertrofične brazgotine in keloidi. V zadnjih letih se je pojavilo nekaj novih tehnologij, s pomočjo katerih je mogoče pri primernem pacientu popraviti videz zrelih brazgotin brez večjega tveganja za podaljšano celjenje ali povečanje brazgotinskega tkiva. To pomembno prednost, v primerjavi s starejšimi metodami, kot so dermabrazija ali kemabrazija, imajo frakcionirane metode s frakcioniranimi ablativnimi laserji, sublativno (frakcionirano) radiofrekvenco ali mikronidlingom. Postopno izboljšanje s frakcioniranimi metodami je mogoče doseči pri večih ponovitvah terapij. Najbolj primerne za frakcionirane postopke so brazgotine po operacijah, opeklinah, hipertrofične brazgotine in nekatere brazgotine pri aknah. Hipertrofične brazgotine je mogoče izboljšati z laserskim resurfacingom. Najtežje brazgotine so kelodi, pri katerih pa je nekirurško zdravljenje najbolj varna opcija z ozirom na končni estetski učinek. Monoterapija bodisi z občasnimi injekcijami kortikosteroidov ali krioterapijo v veliki večini primerov ne zadostuje. Kombinacija silikonske obloge, žilnega laserja in injekcij kortikosteroidov je bolj uspešna v njihovi zgodnji fazi, ko je potrebnih manj ponovitev postopka. Sandi Luft Derma Center Maribor, Slovenija Derma Center Rogaška, Slovenija 37 Viri: 1. Ong MW, Bashir SJ. Fractional laser resurfacing for acne scars: a review.Br J Dermatol. 2012 Jun; 166(6):1160-­‐9. Epub 2012 May 8 2.Profyris C, Tziotzios C, Do Vale I. Cutaneous scarring: Pathophysiology, molecular mechanisms, and scar reduction therapeutics Part I. The molecular basis of scar formation. J Am Acad Dermatol. 2012/01. 66(1):1-­‐10; quiz 11-­‐12. 3.Tziotzios C, Profyris C, Sterling J. Cutaneous scarring: Pathophysiology, molecular mechanisms, and scar reduction therapeutics Part II. Strategies to reduce scar formation after dermatologic procedures. J Am Acad Dermatol. Jan 2012. 66(1):13-­‐24 quiz 25-­‐16 4. Alster TS, Lupton JR. Nonablative cutaneous remodeling using radiofrequency devices. Clin Dermatol. Sep-­‐Oct 2007. 25(5):487-­‐91. 5. Monstrey S, Middelkoop E, Vranckx JJ, Bassetto F, Ziegler UE, Meaume S, et al. Updated scar management practical guidelines: non-­‐invasive and invasive measures. J Plast Reconstr Aesthet Surg. 2014 Aug. 67(8):1017-­‐25 38 D. Kaliterna / Hrvaška: Kako ispraviti opuštenu kožu, strije i pupak nakon porođaja istodobno? Kako istovremeno ukloniti višak kože, oblikovati trbuh, smanjiti strije i oblikovati pupak? Abdominoplastika je jako agresivna operacije praćena velikim ožiljkom, rizikom opće anestezije idrugim opravkom. Sam zahvat rješava višak kože ali ne i strije te kvalitetu kože. Pitanje je da se li može postići slični rezultat ali bez anestezije, rizika i opravka? Zahvaljujući novim tehnologijama ukoliko nije prevelik višak kože s laserima, radio frekvenciji i ultrazvuku to je moguće postići. Za što bolje rezultate savjetuje se kombinacija tretmana raznih tehnologija. Najvažnije je što većinom nema opravka nakon takvih tretmana te je rizik većinom sveden na nulu. Velika prednost neinvazivnog oblikovanja trbuha je što možemo odjednom djelovati na višak kože, masne naslage, uklanjanje strija i oblikovanje pupka. Dinko Kaliterna Poliklinika Poliderma, Zagreb, Hrvatska 39 I. Binić / Srbija: Nega stare kože -­‐ nove perspektive Od mоmеntа rоđеnjа kоžа zаpоčinjе unutrаšnji ili prirоdni prоcеs stаrеnjа, štо nеminоvnо dоvоdi dо gubitkа njеnе еlаstičnоsti, zајеdnо sа gubitkоm mеkоg tkivа i vоlumеnа. Nаsuprоt tоmе, spоlјаšnjе ili fоtоstаrеnjе је rеzultаt kumulаtivnе izlоžеnоsti ultrаviоlеtnоm zrаčеnju što kао pоslеdicu ima pojavu bоra, gubitаk еlаsticitеtа i trаnspаrеntnоsti, pојаvu tеlеаngiеktаziја, nejednake pigmentacije, rаzličitih prеkаncеrоzа i mаlignitеtа nа kоži. Kаkо sе kumulirа еfеkаt ultrаviоlеtnоg zrаčеnjа tоkоm živоtа, kutаni znаci fоtоstаrеnjа sе umnоžаvајu i dоdајu nа vеć nеizbеžni prirоdni prоcеs stаrеnjа kоžе Unutrаšnjе stаrеnje kоžе је gеnеtski dеtеrminisаno, i pоstојi višе tеоriја kоје sе tiču оvоg prоcеsа: stаrеnjе ćеliја i skrаćivаnjе tеlоmеrа, mutаciје mitоhоndriјаlnе DNK, оksidаtivni strеs, gеnеtskе mutаciје i smаnjеnjе nivоа hоrmоnа. Prеmа tеоriјi stаrеnjа kоја је nајvišе prihvаćеnа, tеоriјi slоbоdnih rаdikаlа, glаvnu ulоgu u prоcеsu stаrеnjа imајu tzv. rеаktivni оksidаtivni spеciјеsi (RОS) kојi sе fоrmirајu u оksidаtivnоm ćеliјskоm mеtаbоlizmu i vаžni su u оbа prоcеsа stаrеnjа. Unutrаšnji prоcеs је tаkоđе pоd vеlikim uticајеm hоrmоnаlnih prоmеnа. Prоizvоdnjа sеksuаlnih hоrmоnа sе pоlаkо smаnjuје tоkоm gоdinа, i dеficit еstrоgеnа i аndrоgеnа izаzivа suvоću kоžе, pојаvu bоrа, аtrоfiјu еpidеrmа, prоpаdаnjе kоlаgеnа i gubitаk еlаstičnоsti. Spоlјаšnjе stаrеnjе (prеvrеmеnо stаrеnjе kоžе, fоtоstаrеnjе) uglаvnоm zаvisi оd izlоžеnоsti ultrаviоlеtnоm zrаčеnju i 80% stаrеnjа kоžе licа је pоslеdicа UV zrаčеnjа. Оstаli rеlеvаntni fаktоri kојi učеstvuјu u spоlјаšnjеm prоcеsu stаrеnjа su izlоžеnоst duvаnskоm dimu, infrаcrvеnој rаdiјаciјi, pоlеni, оzоn i mаlnutriciја. Bоrbа prоtiv stаrеnjа kоžе mоžе sе pоdеliti nа nеkоlikо liniја dеlоvаnjа. Primаrnа prеvеnciја fоtоstаrеnjа usmеrеnа је nа аdеkvаtnu zаštitu kоžе upоtrеbоm prеpаrаtа sа fоtоprоtеktivnim supstаncаmа i stаlnоm еdukаciјоm pаciјеnаtа u nаmеri dа sе prеvеnirајu dаlја оštеćеnjа kоžе. Sеkundаrnа liniја bоrbе је u fоrmi lоkаlnе tеrаpiје оstаrеlе kоžе, upоtrеbоm spеciјаlnih prеpаrаtа kојi u sеbi sаdržе supstаncе kоје sе rаzličitim mеhаnizmimа upliću u prоcеs stаrеnjа i uspоrаvајu gа. U savremenom društvu, gde postoji imperativ za očuvanjem zdrave, lepe i negovane kože, bez obzira na godine, postoji i potreba i interes da se tradicionalna kozmetika zameni preparatima čija je efikasnost dokazana različitim naučnim postupcima, bilo da su u pitanju in vivo ili in vitro ispitivanja. Moderna farmaceutska industrija pokušava da odgovori ovom zahtevu proizvodeći veliki broj preparata za svakodnevnu upotrebu, a koji u sebi sadrže aktivne supstance koje deluju na različite strukture u koži. Ovakvi preparati se zovu kozmeceuticima ili dermokozmetskim preparatima, i u sebi sadrže aktivne sastojke čija je efikasnost dokazana u kliničkim studijama. Kako postoji jako veliki 40 broj sastojaka koji se stavljaju u dermatokozmetske preparate u cilju prevencije i tretmana starenja kože biće prikazani samo oni čija je efikasnost dokazana u naučnim studijama. Radi lakšeg opisivanja aktivnih sastojaka, podeljeni su prema mehanizmu dejstva u dve velike grupe, i to : antioksidanse kao što su vitamin, koenzimi i biljni materijali, koji putem redukcije koncentracije slobodnih radikala snižavaju koncentraciju matrix metaloproteinaza i tako se suprostavljaju degradaciji kolagena. Druga grupa su regulatori ćelijkog metabolizma, kao što su retinol, peptidi i faktori rasta koji direktno utiču na metabolizam fibroblasta, povećavajući im sintezu. Prof. dr. Ivana Binić Medicinski fakultet Niš, Klinika za kožne i polne bolesti, Klinički centar Niš, Srbija 41 S. Nikolovska, K. Damevska, G. Gocev / Makedonija: Kombinirani tretman telangiektazija i retikularnih vena Combined treatments of telangiectasias and reticular veins Telangiectasia afflicts between 30% and 60% of both men and women with higher incidence among women. Reticular veins have a diameter no greater than 4 mm and are straight, bluish, and located in the subcutaneous tissue of the lower limbs. Telangiectases/spider veins are 0.1–1.0 mm in diameter, red to cyanotic and telangiectatic matting refers to red coloured vessels less than 0.2 mm in diameter. When making decision about treatment, one must consider the fact that vascular anatomy of the legs is also unique in that superficial vessels are interconnected with deeper reticular veins and thus usually required more extensive treatment. Improved understanding of the relationship of telangiectasia to venous hypertension and reticular veins, has produced measurable benefits in the treatment of telangiectasia. Sclerotherapy continues to be the gold standard treatment for clearing telangiectasias and reticular veins. Foam sclerotherapy highly recommended for treatment of reticular veins reduces the dose and concentration of the injected drug, and assures a better intimate contact of the active substance with the target tissue. A laser pulse at 1064nm, recommended for treatment of reticular veins, converts hemoglobin into the more spherically shaped methemoglobin, which has a four times greater absorption coefficient. After initial irradiation, further delivering of energy is more effective at heating blood and the surrounding vessel. However, when varicose vessels are very widespread in both legs, a high number of therapy and maintenance sessions are required. The laser is also effective, but the limitation of the caliber of the vessels which can be accessed, the pain at high fluences and the occurrence of relapses have held back its development for their use. Therefore, combined treatments providing physical interactions between sclerosing agent and laser could be responsible for the synergic effect in the treatment of reticular veins. The effect of the laser light may be enhanced if the sclerosing agent is introduced as foam, because then, the light scattering in the tissue becomes more important and the overall absorption of the laser beam becomes greater. 42 Teleangiectasia/spider veins are best treated with liquid sclerotherapy, while better results are observed when treating red teleangiectasia and teleangiectatic matting with intense pulsed light because its target chromophore is oxygenated hemoglobin. This treatment can be combined with the application of a very weak direct current followed by a high frequency current onto the skin vessel of interest with an extremely fine gold plated probe; the weak direct current interacts with the skin’s natural moisture and salts creating a protective film (galvanic drop) around the gold probe; the immediately following high-­‐frequency current causes the coagulation of the blood through thermolysis. This method is successful for treating of delicate, thin spider veins that failed the previous treatment with IPL. Various combinations of treatment methods leads to safe, fast and apparently permanent results in treating reticular veins and telangiectasia. Prof. Suzana Nikolovska, M.D., Ph.D. University Clinic of Dermatology, Medical faculty, Skopje, Macedonia 43 T. Planinšek Ručigaj / Slovenija: Skleroterapija Sleroterapija s peno je ob sklerozantni terapiji s tekočino omogočila razvoj novih tehnik skleroziranja predvsem velikih žil, ki smo jih pred tem lahko odstranili iz obtoka le s kirurškimi postopki. Sklerozacija s peno dosega boljše učinke kot tekoče sredstvo tudi pri sklerozaciji vejnih varic, ker se pena ne razredči s krvjo in ostaja na mestu vboda. Tako nam omogoča uporabo manjše količine sklerozantnega sredstva, ki ga razredčimo s sterilnim zrakom, CO2 oziroma plinom v različnih razmerjih od 1:4 do 1:10. Tako ob ustrezni izbiri brizg in igel dosežemo optimalno velikost mehurčkov, ki sestavljajo peno, s tem pa tudi njeno večjo stabilnost. Tehnike, ki jih uporabljamo so: Monfreuxova tehnika, Tessarijeva tehnika in DSS-­‐»double syringe system«. Sklerozacijo velikih varic obvezno izvajamo pod nadzorom Duplex ultrazvoka, pri sklerozaciji vejnih varic, pa njegova uporaba ni nujno obvezna. Sicer pa lahko vejne in metličaste varice skleroziramo uspešno tudi s tekočim sredstvom. Tehnike skleroziranja so francoska-­‐Tournayeva tehnika, kjer skleroziramo od proksimalno proti distalno, švicarska-­‐Siggova tehnika in druge. Skleroziramo leže ali stoje, z ali brez Tourniquetove manšete. Sklerozantna sredstva delimo na kemična, ozmotsko delujoča sredstva in detergente. Sklerozacijo obvezno izvajamo v kombinaciji s kompresijsko terapijo, kjer so zaželjeni pritiski pod kompresijskimi materiali med 30-­‐40mmHg. Ob upoštevanju indikacij in kontraindikacij za sklerozantno terapijo ter v rokah izurjenega terapevta so neželjeni učinki ob posegu zelo majhni. Prim. asist. Tanja Planinšek Ručigaj Dermatovenerološka klinika, Univerzitetni klinični center Ljubljana, Slovenija 44 KONGRES SO PODPRLI 45 Ljubljana, 17. september 2015 46