Law firm Vaić

Law firm Vaić
established in 1938
______________
Križanićeva 5
members Savin Vaić
51000 Rijeka
Marija Dvorničić
CROATIA
_________________________________________________________________
COUNTRY REPORT ZA STRANCE U HRVATSKOJ
STANJE SRPANJ 2010
Sadržaj:
I Stjecanje nekretnina
II Boravišna i poslovna dozvola
III Neka pitanja u svezi radnih odnosa u Hrvatskoj
IV Osnivanje trgovačkog društva u Hrvatskoj
V Porezni okvir za poslovne aktivnosti
VI Koncesije na pomorskom dobru
VII Ulaganje u igrališta za golf
VIII Uvjeti za pripremu igara na sreću
IX Poticanje stranih ulaganja
X Računi nerezidenata u hrvatskim bankama
XI Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u Hrvatskoj
XII Obnovljivi Izvori energije i kogeneracija
XIII Javno-privatno partnerstvo
STJECANJE PRAVA VLASNIŠTVA NA NEKRETNINAMA U
REPUBLICI HRVATSKOJ
Strane fizičke i pravne osobe mogu stjecati pravo vlasništva na nekretninama
u Republici Hrvatskoj (skraćeno RH) na 2 načina:
I kao strane fizičke osobe ili
II putem hrvatske pravne osobe
Nekretnina se u RH stječe temeljem titulusa – kupoprodajni ugovor ili drugi
ugovor kojim se raspolaže stvarnim pravima na nekretninama – te modusa –
uknjižbe prava vlasništva u zemljišnim knjigama.
I
Fizičke i pravne osobe iz Europske unije mogu stjecati vlasništvo na
nekretninama u RH pod jednakim pretpostavkama kao i hrvatske fizičke i pravne
osobe. Ovo ne vrijedi jedino za nekretnine u izuzetim područjima poput:
poljoprivrednog i šumskog zemljišta te zaštićenih područja.
_______________________________________________________
tel: + 385-51-373-608
bank 2484008-1104886102
fax: + 385-51-377-097
IBAN HR1224840081104886102
e-mail: [email protected]
SWIFT RZBHHR2X
www.vaic.hr
OIB 65232387784
Za strane osobe koji nisu državljani Europske unije to ne vrijedi, već oni moraju
vezano uz stjecanje prava vlasništva na nekretninama u Republici Hrvatskoj pribaviti
suglasnost Ministarstva pravosuĎa RH.
Dakle za osobe koje nisu državljani EU postupak je sljedeći:
Ministarstvo pravosuĎa RH dodjeljuje suglasnost stranim fizičkim osobama za
stjecanje prava vlasništva u RH samo pod uvjetom reciprociteta. To znači da će
strani državljanin dobiti suglanost od Ministarstva pravosuĎa RH samo ako hrvatski
državljanin može u toj državi, te u toj regiji odnosno gradu iz kojeg dolazi strani
državljanin steći pravo vlasništva, te će se stranom državljaninu jamčiti isti uvjeti
stjecanja prava vlasništva.
Pri tome Ministarstvo pravosuĎa RH ocjenjuje i vrstu nekretnine koja je u
pitanju (npr. graĎevinsko zemljište, stanovi, kuće, hoteli, itd.)
Ukoliko Ministarstvo pravosuĎa RH ne izda suglasnost za stjecanje prava
vlasništva, onda strana fizička osoba ima pravo tužbe Upravnom sudu RH.
RH ima reciprocitet s sljedećim državama: Argentina, Australija, Bosna i
Hercegovina (samo Federacija BIH i samo za fizičke osobe), Čile, Japan,
Južnoafrička Republika, Kanada (Ontario i Britanska Kolumbija), Malezija, Norveška,
Novi Zeland, Paragvaj, Poljska, SAD (u 29 saveznih država), Srbija, Švicarska,
Turska.
U praksi se u takvom slučaju ugovoraju dodatni instrumenti osiguranja prava
strane fizičke osobe, kako strana fizička osoba ne bi imala pravnu nesigurnost u
periodu dok čeka odluku Ministarstva pravosuĎa RH.
Tako se ugovaraju mogućnosti kupoprodaje iste nekretnine od strane pravne
osobe koju može strana fizička osoba u svakom trenutku osnovati u RH, te se
ugovaraju hipoteke na nekretninama u RH i slično.
II
Strana fizička ili pravna osoba može u Republici Hrvatskoj osnovati trgovačko
društvo – društvo sa ograničenom odgovornošću (skraćeno d.o.o.), te onda taj d.o.o.
sa sjedištem u RH može stjecati prava vlaništva na nekretninama u RH
neograničeno.
Odmah nakon što se potpiše društveni ugovor ili izjava o osnivanju društva
kod javnog bilježnika, direktor te tvrtke u nastajanju (pravno se u tom trenutku to
društvo zove PREDDRUŠTVO, dok se ne registrira na trgovačkom sudu u RH) može
sklopiti i kupoprodajni ugovor za stjecanje prava vlasništva na nekretnini u RH.
2
Dakle, na brzini realizacije pravnog posla se ne gubi ako se izabere ovaj
modalitet.
Na ovaj način strana fizička i pravna osoba dobivaju potpunu pravnu sigurnost
prilikom kupoprodaje nekretnine u RH. Izbjegava se neizvjesnost čekanja
Ministarstva pravosuĎa RH, da li će dati suglasnost ili neće.
Prednost ovog modela je takoĎer s poreznog aspekta. Naime, ako strana
osoba želi kupiti nekretninu koju misli nakon toga dalje prodati na tržištu nekretnina
ovim modelom će uštediti 5 % poreza na promet nekretnina te porez na dohodak koji
neće platiti.
Prilikom svake kupoprodaje nekretnina se plaća porez na promet nekretnina u
iznosu od 5 % od tržišne vrijednosti nekretnina odnosno od vrijednosti koja je
naznačena u kupoprodajnom ugovoru, odnosno 5 % od vrijednosti koju procijeni
nadležna porezna uprava.
3
II BORAVIŠNA I POSLOVNA DOZVOLA
Zakon o strancima koji je na snazi ima brojna pravila i iznimke koja se sva ne
mogu iznijeti u ovoj kratkoj prezentaciji te se svaki pojedinačni slučaj mora posebno
ispitati. Ovdje će se iznijeti samo opća pravila.
Stranci koji ne ne trebaju vizu uza RH mogu boraviti na području RH 90 dana u
razdoblju od 6 mjeseci.
Ukoliko stranac želi ostati u Hrvatskoj dulje od gore navedenog, potrebna mu je
jednogodišnja dozvola boravka. Zahtjev za tom dozvolom može se podnijeti u
hrvatskom veleposlanstvu u inozemstvu ili u policijskoj postaji u Hrvatskoj. Uvjet je
polica zdravstvenog osiguranja, iznajmljena ili kupljena nekretnina, dokaz da nije
socijalno ugrožen itd.
Kada je boravak stranca neprekidan tijekom 5 godina i prijavljen Ministarstvu
unutarnjih, tada on može zahtijevati dozvolu stalnog boravka. Ovdje je dodatni uvjet
poznavanje hrvatskog jezika.
Za rad u RH, strancu je nužna radna odnosno poslovna dozvola.
Hrvatska vlada propisuje godišnje kvote za radne dozvole strancima u RH.
Iznimka od ovog pravila su, uz dodatne uvjete, stranci koji su ključni manageri u
nekom hrvatskom društvu.
Stranac može dobiti poslovnu dozvolu i ako drži najmanje 51 % dionica
hrvastkog trgovačkog društva.
-
Vezano uz to, stranci moraju ispuniti takoĎer sljedeće uvjete:
svojim poslovanjem utječe na povećanje gospodarske aktivnosti u Republici
Hrvatskoj
uvodi nove proizvodne postupke, novu opremu i suvremenu tehnologiju
potiče otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje domaće radne snage.
Poslovnu dozvolu takoĎer izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova, nakon što
Hrvatska gospodarska komora dade svoju suglasnost za to.
Prilikom ishodovanja poslovne dozvole, trgovačko društvo bi moralo imati
temeljni kapitala od najmanje 100.000 kn i poslovni plan s vrijednosti investicije od
najmanje 100.000 eur te zapošljavati minimalno jednog hrvatskog državljana.
Radna ili poslovna dozvola nije potrebna ako stranaca radi naviše 90 dana kao
key-manager u hrvatskom društvu, ako je zaposlen u turizmu itd.
Obveza je stranaca da se najkasnije 48 sati nakon prelaska državne granice
prijave najbližoj policijskoj postaji.
4
Poslovna dozvola
Poslovna dozvola se može izdati:
 osnivaču vlastitoga trgovačkog društva u Republici Hrvatskoj ili strancu koji u
trgovačkom društvu ima većinski udio najmanje 51%, a ostvaruje poslovnu
aktivnost radi obavljanja djelatnosti u Republici Hrvatskoj
 vlasniku obrta koji je registrirao poslovnu aktivnost u Republici Hrvatskoj,
odnosno jednom od suvlasnika zajedničkog obrta
 strancu koji se bavi slobodnim zanimanjem, sukladno propisima Republike
Hrvatske i
 strancu koji pruža usluge u ime inozemnog poslodavca
Osnivačima vlastitoga trgovačkog društva i obrtnicima te strancima koji se bave
slobodnim zanimanjem se poslovna dozvola može se izdati samo na temelju
suglasnosti koju izdaje Hrvatska gospodarska komora putem nadležne županijske
komore.
Poslovna dozvola može se izdati pružateljima usluga u ime inozemnog
poslodavca samo na temljeu suglasnosti nadležnog tijela za tu odreĎenu djelatnost.
Rad bez radne i poslovne dozvole
Zakonom o strancima su odreĎene kategorije stranaca koji smiju raditi u RH bez
radne ili poslovne dozvole pod uvjetom da ne borave u Hrvatskoj dulje od 30 dana u
jednoj godini:
1. stranci koji sukladno posebnim propisima pružaju usluge u turizmu u ime
inozemnog poslodavca,
2. prokuristi, članovi uprave i nadzornog odbora trgovačkog društva, koji obavljaju
poslove za trgovačko društvo, a nisu u radnom odnosu,
3. predstavnici vjerskih zajednica za vrijeme obavljanja poslova koji su isključivo
vezani uz vjersku službu,
4. umjetnici i tehničko osoblje za operne, baletne, kazališne, koncertne, likovne i
druge kulturne priredbe,
5. autori i izvoĎači na području filmske, televizijske, glazbene, glazbeno-scenske,
plesne i baletne umjetnosti, kao i prateće izvjestiteljsko, organizacijsko i tehničko
osoblje,
6. stranci koji u Republiku Hrvatsku dolaze radi sudjelovanja na športskim
priredbama i natjecanjima,
7. stručnjaci na području zaštite kulturne baštine, knjižničarstva i arhivistike,
8. stranci koji obavljaju poslove vezane uz isporuku, montažu ili servis strojeva ili
opreme, a njihov rad je uvjet za ostvarivanje jamstvenih prava ili je vezan uz isporuku
strojeva ili opreme,
5
9. stranci koji sudjeluju na sajamskim ili izložbenim priredbama na kojima izlaže
njihov poslodavac,
10. stranci koji sudjeluju na organiziranim stručnim skupovima i seminarima,
11. stranci zaposleni u cirkusima ili zabavnim parkovima,
12. stranci koji provode stručnu izobrazbu i usavršavanje radnika zaposlenih kod
pravnih i fizičkih osoba u Republici Hrvatskoj,
13. stranci koji se stručno usavršavaju kod pravne osobe sa sjedištem u Republici
Hrvatskoj koja je organizacijski povezana s inozemnim poslodavcem,
14. profesori, izvorni govornici stranih jezika, lektori i drugi nastavnici koji izvode
nastavu na poziv hrvatskih visokih učilišta, znanstvenici na znanstvenom i stručnom
usavršavanju, znanstvenici-predstavnici meĎunarodnih organizacija te znanstvenici
koji će sudjelovati u provedbi znanstvenih projekata važnih za Republiku Hrvatsku,
15. upravno osoblje, stručnjaci, nastavnici i predavači stranih kulturnih i obrazovnih
institucija, koji u Republici Hrvatskoj obavljaju posao u okviru programa kulturne i
obrazovne suradnje,
16. civilni i vojni dužnosnici vlada drugih država, koji u Republiku Hrvatsku dolaze
raditi na temelju ugovora o suradnji s Vladom Republike Hrvatske,
17. članovi meĎunarodnih misija, koji obavljaju posao znanstvenog istraživanja u
Republici Hrvatskoj, koje je odobrila Vlada Republike Hrvatske,
18. strani dopisnici, akreditirani u Republici Hrvatskoj ili izvjestitelji stranih medija,
19. stranci koji obavljaju poslove iz područja obrane i unutarnjih poslova ili stručnog
usavršavanja na tim područjima, na temelju meĎunarodnog ugovora.
Za ishodovanje poslovne dozvole potrebne su sljedeće isprave:
-
2 fotografije (3*3,5 cm) –
rodni list u originalu, ne stariji od 6 mjeseci
prijava boravka policijskoj upravi u roku 24 sata od dolaska u RH (nakon toga
stranci mogu ostati u Hrvatskoj kao turisti
putovnica u originalu ili ovjerenoj preslici koja je važeća još minimalno godinu
dana
ovjereni Izvadak iz sudskog registra za trgovačko društvo – u originalu, ne
stariji od 6 mjeseci
potvrda nadležne porezne uprave da društvo nema nepodmirenih poreznih
obveza dass – original ne stariji od jednog mjeseca
BON 1 i BON 2 – original ne stariji od jednog mjeseca (izdaje ga FINA i
poslovna banka)
izvod s računa stranca kao fizičke osobe u RH iz kojeg je vidljiv minimalni
iznos od 500 € na računu
dokaz o osiguranom stanovanju: zemljišnoknjižni izvadak u originalu, ne stariji
od 6 mjeseci
dokaz o zdravstvenom osiguranju
potvrda o nekažnjavanju – u originalu, ne starija od 6 mjeseci
6
Kratkotrajni boravak
Kratkotrajni boravak je boravak stranca u trajanju do 90 dana na temelju vize
ili bez vize. Stranac kojemu za ulazak u Republiku Hrvatsku ne treba viza može
boraviti u Republici Hrvatskoj najduže 90 dana u vremenskom razdoblju od 6
mjeseci, računajući od dana prvog ulaska.
Privremeni boravak
Novina u Zakonu o strancima jest da se zahtjev za prvi privremeni boravak
podnosi nadležnoj diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu Republike
Hrvatske.
Taj zahtjev se može podnijeti i u policijskoj upravi ako:
1. za to postoji ozbiljan humanitarni razlog,
2. se traži spajanje obitelji s azilantom,
3. se radi o stipendistu u okviru programa odobrenog od ministarstva nadležnog za
poslove obrazovanja i znanosti,
4. se radi o strancima koji su osnivači svog vlastitog trg. društva ili obrta (
Svrhe radi kojih se može odobriti privremeni boravak su:
1. spajanje obitelji,
2. rad,
3. srednjoškolsko obrazovanje i studiranje,
4. znanstveno istraživanje,
5. humanitarni razlozi.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, strancu se može odobriti privremeni boravak i u
druge svrhe, najduže do 6 mjeseci u godini dana.
Autonomni boravak – vrsta privremenog boravka koji se odobrava strancu kojemu
je odobren privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji u neprekidnom trajanju od
najmanje 4 godine ako ispunjava sve uvjete za odobrenje privremenog boravka.
Stalni boravak
Stalni boravak može se odobriti strancu koji do dana podnošenja zahtjeva ima
neprekidno 5 godina odobren privremeni boravak. Smatra se da je stranac
neprekidno boravio u Republici Hrvatskoj, ako je u razdoblju od pet godina izbivao
višekratno do 10 mjeseci ili jednokratno do 6 mjeseci. Od dana podnošenja zahtjeva
za stalni boravak pa do dana odlučivanja o zahtjevu stranac mora imati odobren
privremeni boravak u Republici Hrvatskoj.
U vrijeme potrebno za odobrenje stalnog boravka ne uračunava se:
1. razdoblje privremenog boravka u svrhu rada odobreno sezonskim radnicima i »au
pair« rada,
2. razdoblje privremenog boravka za pružatelje usluga u ime inozemnog poslodavca,
3. vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora.
7
Strancima kojima je odobren privremeni boravak u svrhu studiranja, u vrijeme
potrebno za odobrenje stalnog boravka računa se samo polovica vremena
provedenog na privremenom boravku u svrhu studiranja
Stalni boravak odobrit će se strancu koji, uz gore navedene uvjete:
1. ima valjanu stranu putnu ispravu,
2. ima sredstva za uzdržavanje,
3. ima zdravstveno osiguranje,
4. poznaje hrvatski jezik i latinično pismo,
5. ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje.
III NEKA PITANJA U SVEZI RADNIH ODNOSA U HRVATSKOJ
Radni odnos na odreĎeno vrijeme
Od 01.01.2010. u Hrvatskoj je na snazi novi Zakon o radu, koji daje prednost
zaključivanju ugovora o radu na neodreĎeno vrijeme. Ugovori o radu na odreĎeno
vrijeme su predviĎeni kao iznimka kada se radi o zapošljavanju čiji je prestanaka
unaprijed odreĎen objektivnim razlozima, ili izvršavanjem nekog odreĎenog posla ili
kad je dozvoljen zakonom ili kolektivnim ugovorom.
Zakonom o radu nisu predviĎeni slučajevi u kojima se može sklopiti ugovor o
radu na odreĎeno vrijeme. Poslodavac je vremenski ograničen u pogledu trajanja
ugovora svakog radnika (neovisno o tome radi li se o istim ili različitim radnim
mjestima) i točno je odreĎeno kada se ugovor smatra ugovorom na neodreĎeno
vrijeme. Tim novim zakonom su preuzete mjere iz odredbi Smjernice Vijeća europske
unije broj 99/70.
Prema statističkim podacima, u Hrvatskoj je 80% svih ugovora o radu
zaključeno na odreĎeno vrijeme. Radniku na odreĎeno vrijeme moraju biti osigurana
jednaka prava i uvjeti rada kao da se radi o ugovoru na neodreĎeno vrijeme.
Redoviti otkaz ugovora o radu
Ugovor o radu mogu redovito otkazati i radnik i poslodavac. Otkaz mora biti u
pisanom obliku i mora biti dostavljen osobi kojoj se otkazuje.
Ugovor o radu na odreĎeno vrijeme može se redovito otkazati ako je ta
mogućnost propisana ugovorom.
8
Osnovna značajka ovog otkaza jest pravo na otkazni rok. Duljina otkaznog
roka može biti ugovorena, a ako nije, primjenjuju se zakonski rokovi. Duljina ovisi o
tome koliko je radnik proveo na radu kod poslodavca. Otkazni rok započinje danom
dostave otkaza, osim u slučajevima trudnoće i porodiljnog dopusta, privremene
nesposobnosti za rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, vojne službe i sl.
Tijekom trajanja otkaznog roka, radnik ima pravo uz naknadu plaće 4 sata tjedno biti
odsutan radi traženja novog zaposlenja.
Kada radnik redovito otkazuje ugovor o radu ne mora navoditi za to razlog, no
mora odraditi propisani ili ugovoreni otkazni rok koji počinje teći dostavom otkaza
poslodavcu. U ovakvim slučajevima, kada radnik otkazuje ugovor o radu, kolektivnim
ugovorom ili ugovorom o radu može biti odreĎen kraći otkazni rok za radnika nego za
poslodavca. TakoĎer je važno napomenuti da ukoliko radnik otkazuje ugovor o radu,
otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako za to ima osobito važan razlog.
No, u tom slučaju radniku ne pripada pravo na otpremninu.
Poslodavac može redovito otkazati ugovor o radu samo uz propisani ili ugovoreni
otkazni rok te samo ako za to ima opravdan razlog. Takav otkaz poslodavac mora
obrazložiti u pisanom obliku. Kada poslodavac redovito otkazuje ugovor o radu, s
obzirom na razloge zbog kojih on to može učiniti, razlikuju se:
a. Poslovno uvjetovani otkaz
- ako prestane potreba za obavljanje odreĎenog posla zbog gospodarskih, tehničkih
ili organizacijskih razloga. Radi se o tzv. „tehnološkom višku“ Ova vrsta otkaza
dopuštena je samo ako poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim
poslovima, odnosno ako gane može obrazovati ili osposobiti za rad na nekim drugim
poslovima. Poslodavac takoĎer mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti
i obvezama uzdržavanja koje radnika terete. No, ova dužnost Vašeg poslodavca ne
postoji ako isti zapošljava 20 ili manje radnika. Nakon uručenja poslovno uvjetovanog
otkaza, poslodavac ne smije šest mjeseci na istim poslovima zaposliti drugog
radnika, a ako u tom roku nastane potreba za obavljanjem istih poslova, poslodavac
je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno
uvjetovanih razloga.Kod otkaza nakon dvije godine neprekidnog rada, radnik ima
pravo na otpremninu.
b. Osobno uvjetovani otkaz
- ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog
odreĎenih trajnih osobina ili sposobnosti. U pravilu se radi o slučajevima kada zbog
ozljede ili bolesti trajnog karaktera radnik nema znanja ili sposobnosti za obavljanje
odreĎenog posla.
Kod ove vrste otkaza vrijede isti uvjeti kao kod poslovno uvjetovanog.
c. Otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika
- u slučaju kršenja obveza iz radnog odnosa (zapostavljanje ili neuredno izvršavanje
obveza iz ugovora o radu, konstantno kašnjenje na posao bez opravdanog razloga ili
9
izostajanje bez opravdanog razloga i slično)
Prije ovakvog otkazivanja ugovora o radu, poslodavac je dužan radnika pismeno
upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati na mogućnost otkaza za slučaj
nastavka kršenja tih obveza. Poslodavac je takoĎer dužan omogućiti radniku da
iznese svoju obranu.
I kod ove vrste redovitog otkaza postoji pravo na otkazni rok, ali u dužini polovice
propisanog otkaznog roka dok pravo na otpremninu kod ove vrste otkaza ne postoji.
Izvanredni otkaz ugovora o radu
Ovu vrstu otkaza mogu dati i poslodavac i radnik, neovisno o tome da li se radi
o ugovoru o radu na odreĎeno ili na neodreĎeno vrijeme. Ovaj otkaz takoĎer mora
biti u pisanom obliku i mora biti dostavljen osobi kojoj se otkazuje.
Izvanredni otkaz ugovora o radu dopušten je samo uz opravdani razlog, a taj
opravdani razlog u ovom slučaju je osobito teška povreda obveze iz radnog odnosa
ili neka druga osobito važna činjenica zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć,
a sve uz uvažavanje svih okolnosti i interesa i poslodavca i radnika.
Radnik koji koristi pravo na rodiljni dopust, posvojiteljski dopust ili mu ugovor o
radu miruje do treće godine djetetova života, može otkazati ugovor o radu
izvanrednim otkazom, ali najkasnije 15 dana prije dana kada je dužan vratiti se na
rad. Trudnica takoĎer može otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom.
Posebno je važno naglasiti da se ugovor o radu može izvanredno otkazati samo u
roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se otkaz temelji. Ukoliko
ugovor o radu izvanredno otkazuje poslodavac, on je dužan omogućiti da radnik
iznese svoju obranu. Ovdje ne postoji pravo na otpremninu niti postoji obveza
poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, već radni odnos prestaje danom
uručenja odluke o otkazu.
IV OSNIVANJE TRGOVAČKOG DRUŠTVA U HRVATSKOJ
Društvo s ograničenom odgovornošću- d.o.o. je čest pravni oblik trgovačkog
društva. Osnivanje takvog društva isplativo je radi više razloga.
U prvom redu su odlučujući porezni aspekti, primjerice stopa od 20% poreza
na dobit umjesto znatno viših stopa poreza na dohodak.
Nadalje, na ovaj način se stranom investitoru jamče pod jednkim uvjetima
prava i obveze kao hrvatskoj pravnoj osobi. Ovdje spada npr. kupnja poljoprivrednog
zemljišta, na kojem strana osoba ne može steći vlasništvo.
10
Važan aspekt osnivanja društva je takoĎer ograničenje odgovornosti za štetu.
Stoga je i svrsishodnije umjesto osnivanja podružnice društva sa sjedištem u
inozemstvu, osnovati novi d.o.o. , obzirom da tada odgovara taj hrvatski d.o.o do
visine svoje imovine, dok kod podružnice društvo majka odgovara za sva prava i
obveze te hrvatske podružnice.
Društvo s ograničenom odgovornošću, u kojeg jedna ili više fizičkih ili pravnih
osoba unosi temeljne uloge. najčešći je pravni oblik trgovačkog društva u Hrvatskoj.
Naziv tvrtke mora biti hrvatski, latinski ili starogrčki i ne smije već postojati u
trgovačkom registru. Dakle, njemački ili engleski naziv nije dopušten osim kada je
osnivač društvo majka s jednakim imenom.
Kada član uprave ili osnivač/vlasnik ne dolazi redovito u Hrvatsku, najbolje je
da sjedište društva bude u knjigovodstvu društva. Isto tako valja napomenuti da
sjedište društva ne mora biti u mjestu gdje se obavlja poslovna djelatnost
Osnivanje i upis društva s ograničenom odgovornošću obavlja se kod
nadležnog trgovačkog suda. Najniži iznos temeljnog kapitala je 20.000 kn, a može
se unijeti u gotovini ili stvarima i pravima. Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki i
mogu se sastojati iz vrijednosnih papira.
Ukoliko se d.o.o sastoji samo od jednog člana, osnivanje se vrši putem izjave
o osnivanju društva. Kada društvo osniva više osoba, sklapa se tzv. društveni
ugovor. Obje isprave se sastavljaju u javnobilježničkoj formi i njima se definira naziv
i sjedište društva, djelatnosti, prava i obveze osnivača i organa društva (uprava,
glavna skupština itd.) kao i ostali elementi bitni za društvo. Kako je već spomenuto,
tvrtka se mora razlikovati od neke već postojeće tvrtke društva.
Za strance koji namjeravaju osnovati d.o.o. korisna je informacija da članovi
uprave i prokuristi ne moraju biti hrvatski državljani. Članovi uprave mogu zastupati
društvo smaostalno i pojedinačno ili uz suglasnost ostalih članova uprave, što se sve
ureĎuje društvenim ugovorom. Prokuristi ne moraju biti u radnom odnosu s
društvom, dok je za članove uprave nužno da negdje u Hrvatskoj plaćaju doprinose
za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, što znači da ako nisu zaposleni u društvu u
čiji su članovi uprave, tada moraju plaćati navedene doprinose na nekom drugom
mjestu u RH.
Prilikom osnivanja d.o.o.-a preporučljivo je prijaviti što je više moguće
djelatnosti budući su sudski i javnobilježnički troškovi jednaki neovisno o broju
prijavljenih djelatnosti. Ako osnivač tek naknadno želi doregistrirati druge djelatnosti,
tada su troškovi jednaki kao da se radi o promjeni društvenog ugovora.
Nakon osnivanja slijedi prijava trgovačkom registru, pri čemu sudska pristojba
za prijavu iznosi 400,00 kn, a trošak nužne objave u Narodnim novinama iznosi
900,00 kn. Prijavi se mora priložiti ovjerenu izjavu da nema nepodmirenih poreznih
obveza, kao i da nije počinio nikakva gospodarska kaznena djela.
11
Sve isprave potrebne za upis društva moraju biti potvrĎene od strane javnog
bilkježnika, a troškovi takve javnobilježničke potvrde/ solemnizacije iznose oko
2.500,00 kn. Postupak osnivanja traje približno 10 dana, ovisno o nadležnom sudu.
Društvo se mora takoĎer prijaviti Državnom zavodu za statistiku radi dobivanja
matičnog broja prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti i to u roku 15 dana od
dostavljanja rješenja o upisu u registar. Dokument koji izda Državni zavod za statistiku
sadrži rješenje o klasifikaciji poslovnog subjekta.
Trgovačko društvo kao i odgovorne osobe moraju takoĎer ishoditi porezni broj- OIB.
Na taj način je hrvatska porezna uprava zapravo povezana s poreznim upravama
diljem Europske unije.
Nadalje, osnivanje društva prijavljuje se i poreznoj upravi, a takvoj prijavi se
prilaže preslika izvatka iz trgovačkog registra te rješenja o klasifikaciji poslovnog
subjekta.
Osim navedenog, društvo mora imati pečat s tvrtkom i otvoren žiro račun u
jednoj od poslovnih banaka u RH.
V POREZNI OKVIR ZA POSLOVNE DJELATNOSTI
Strane fizičke ili pravne osobe mogu postati vlasnicima hrvatske pravne osobe,
ukoliko osnuju novo trgovačko društvo ili steknu poslovni udio u nekom postojećem
društvu. U pogledu poreza su strane fizičke i pravne osobe u jednakom položaju kao
domaće.
Ovdje dolaze do primjene sporazumi o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
koje je RH sklopila s odreĎenim zemljama. Ovi sporazumi djeluju uz zakonske
propise Republike Hrvatske.
Porezni sustav RH sastoji se od sljedećih poreza:
-
porez na dobit
porez na dohodak
porez na dodanu vrijednost
posebni porezi (porezi na potrošnju)
porez na promet nekretnina
porez na dobitke od igara na sreću
prirezi posebnih jedinica lokalne samouprave
U nastavku slijedi pregled najznačajnijih poreza.
12
Porez na dobit
Obveznik poreza na dobit je trgovačko društvo ili druga pravna osoba ili
iznimno fizička osoba koja obavlja poslovnu djelatnost s ciljem ostvarivanja dobiti.
Dobit se oporezuje jedinstvenom poreznom stopom od 20 % prema Zakonu o
porezu na dobit
Zakon o poticanju ulaganja, na snazi od 01. siječnja 2007. usmjeren je na
domaće i strane pravne osobe i sadrži niz poticajnih mjera za investicije u poslovne
djelatnosti kao npr.: porezne i carinske povlastice ( primjerice stope poreza na dobit
od 10, 7, 3 i 0%), sufinanciranje troškova otvaranja novih radnih mjesta i školovanja
radne snage kao i poticajne mjere za osnivanje i razvoj investicijskih projekata od
posebnog interesa. Troškovi se mogu prenositi najviše 5 godina, s ciljem smanjivanja
porezne osnovice.
Porez na dobit od 20% će se takoĎer primijeniti na transakcije sa zemljama
izvan EU koje imaju propisanu poreznu stopu nižu od 12.5 %. Popis ovih zemalja
(npr. Bahami, Dominikanska Republika, Liechtenstein, Maldivi, Panama) izdaje
Ministarstvo financija.
Porez na dohodak
Domaći ili inozemni porezni obveznik je fizička osoba koja ostvaruje oporezivi
dohodak.
Dok se princip svjetskog dohotka primjenjuje na domaće obveznike
(oporezuje se ukupni dohodak stečen u tuzemstvu i inozemstvu), na stranog
poreznog obveznika se primjenjuje princip tuzemnog dohotka (oporezuje se samo
dohodak stečen u Hrvatskoj), pri čemu se uzima u obzir sporazum radi izbjegavanja
dvostrukog oporezivanja sklopljen sa zemljom u kojoj inozemni porezni obveznik ima
prebivalište.
Porez na dohodak se obračunava i plaća temeljem progresivnih poreznih
stopa od 12, 25, 40 %, prema visini stečenog dohotka. Najviša stopa poreza od 40%
će se primijeniti kada godišnji brutto dohodak iznosi približno 35.000,00 eura.
Isplata dividendi i udjela u dobiti fizičkim osobama nije oporeziva.
Dakle tri postojeće stope poreza od 12 %, 25 % i 40% primjenjuju se ovisno o
visini porezne osnovicie:
- do 43.200,00 kn je porezna stopa 12%
- od 43.200,00 do 129.600,00 kn je porezna stopa 25%
- preko 129.600,00 kn je porezna stopa 40%
Osim navedenog valja naglasiti da osoba koja ima prebivalište ili stalno boravište u
Hrvatskoj, plaća na porez na dohodak takoĎer i utvrĎeni prirez gradu prema stopi od
10% do 18%, ovisno o kojem se gradu radi.
Porez na dodanu vrijednost
13
Obveznik je svaka pravna ili fizička osoba s godišnjim prometom od preko
85.000,00 kn od isporuke dobara i usluga koji podliježu ovom oporezivanju (ulazak u
sustav PDV ex lege).
Ako bi takav poduzetnik u narednoj godini ostvario promet od manje od
85.000,00 kn, može od siječnja iduće godine napustiti sustav PDV-a.
TakoĎer postoji opcija da poduzetnik, ukoliko to želi, stupi u sustav PDV-a
(primjerice u očekivanju pozitivnog učinka na novčani tijek, kroz povrat pretporeza
kod značajnijih investicija). Tada je obvezan u sljedećih 5 godina ostati u sustavu
PDV-a bez obzira na promet koji ostvari
Obračun poreza na dodanu vrijednost je godišnji kao i u zapadnoeuropskim
zemljama. Stoga, iznos koji se treba platiti je razlika izmeĎu poreza utvrĎenog na
računima za isporučenu robu i onog utvrĎenog pretporeza na računima za primljenu
robu i druge usluge.
Osim obveze plaćanja, obračun PDV-a može imati za posljedicu pravo na
povrat poreza, u roku od 30 dana od slanja porezne prijave poreznoj upravi.
Obračun PDV-a može biti mjesečni ili kvartalni, ovisno o prometu koji je
obveznik ostvario.
Porezne stope su: 23 %, 10 % i0 %, time da je stopa od 23 % najčešće
primjenjiva.
Oporezivanje nekretnina
Oporezivanje nekretnina je u Hrvatskoj ureĎeno Zakonom o porezu na promet
nekretnina Zakonom o porezu na promet nekretnina.
Stjecanjem nekretnine smatra se kupoprodaja, zamjena, nasljedstvo,
darovanje, unošenje i izuzimanje imovine društva, stjecanje na temelju sudske
odluke itd.
Bez obzira na način stjecanja, stjecatelj je porezni obveznik. Kod stjecanja
nekretnine uz naknadu, poreznu osnovicu čini iznos naknade za preneseno
vlasništvo. Porez na promet nekretnina plaća se po stopi od 5%.
Kod zamjene nekretnina osnovicu čini ugovorena vrijednost svake nekretnine
za pojedinu ugovornu stranu ili se ona utvrĎuje prema tržišnoj vrijednosti od strane
porezne uprave.
Pri stjecanju nekretnina bez naknade (npr. darovanje), obveznik je daroprimatelj ili
drugi stjecatelj.
Od plaćanja ovog poreza osloboĎene su sljedeće osobe:
- stjecatelj koji je nasljednik ostavitelja u prvom nasljednom redu
- osobe koje stječu odreĎene posebne dijelove nekretnine temeljem meĎuvlasničkog
ili diobenog ugovora, ali do iznosa njihovog suvlasničkog dijela;
14
- hrvatski državljani koji kupuju prvu nekretninu s namjerom rješavanja stambenog
pitanja;
- hrvatski državljani koji kupuju zemljište od najviše 600 m2 na kojem namjeravaju
izgraditi kuću čime rješavaju svoje stambeno pitanje;
- hrvatski državljani koji kupuju prvu nekretninu s namjerom rješavanja stambenog
pitanja, koja kao novoizgraĎena zgrada (nakon 01.01.1998.) podliježe plaćanju PDVa, time da se osloboĎenje onda odnosi samo na vrijednost zemljišta i komunalne
naknade
NovoizgraĎene nekretnine (dakle nakon 01.01.1998.) podliježu oporezivanju
PDV-om od 23%, kada su porezni obveznici fizičke i pravne osobe, dok sve ostele
nekretnine podliježu samo plaćanju poreza na promet nekretnina. U takvom slučaju
plaća se porez na promet nekretnina od 5 % na vrijednost zemljišta, a PDV od 23%
na samu vrijednost zgrade.
Porez na promet nekretnina ne plaća se prilikom unošenja nekretnine u
trgovačko društvo kao temeljni ulog ili povećanje temeljnog kapitala kao ni kod
spajanja društva. Ukoliko se takvi prijenosi obavljaju s drugom namjerom, tada se
ova osloboĎenja neće primjenjivati.
Zanimljiv je takoĎer jedan podatak glede oporezivanja u okviru trgovačkih
društava, da dividende i udjeli u dobiti u RH nisu oporezivi, i toj domeni postoji samo
porez na dobit od 20%.
Umjesto poreza na promet nekretnina postojat će obveza plaćanja poreza na
dohodak od 25% kada fizička osoba otuĎi nekretninu unutar 3 od kupnje iste.
Porezna osnovica je onda razlika izmeĎu primitka s osnova otuĎenja (dakle tržišna
vrijednost) i vrijednost po kojoj je nabavljena , korigirana za povećanje stope inflacije.
Dakle na tu osnovicu obračunava se stopa poreza od 25%.
Porez na dohodak da prihod od otuĎenja ne obračunava se kada:
1. se otuĎenje obavlja izmeĎu bračnih drugova i roĎaka
2. se otuĎenje obavlja izmeĎu razvedenih bračnih drugova, ali samo u neposrednoj
vezi s razvodom
3. je otuĎenje u direktnoj vezi s nasljedstvom nekretnine
4. nekretnina služi za stanovanje poreznom obvezniku ili njegovim srodnicima
5. se nekretnina otuĎi nakon više od 3 godina od kupnje
Poseban je slučaj kada osoba otuĎi više od 3 nekretnine u 5 godina. Tada se smatra
da je osnovana samostalna djelatnost i nastaje obveza plaćanja poreza na dohodak
od samostalne djelatnosti, pri čemu poreznu osnovicu čini razlika izmeĎu primitaka i
izdataka.
Zapošljavanje stranaca u RH
15
Zapošljavanje stranaca u RH ureĎeno je Zakonom o strancima. Prema tom
zakonu je za izdavanje radne i poslovne dozvole za rad u RH nadležno Ministarstvo
unutarnjih poslova.
U slučaju zapošljavanja stranca, poslodavac mora kod obračuna dohotka
zaposlenika u državni proračun obračunati i izdvojiti sljedeća davanja:
- doprinos za mirovinsko osiguranje u visini 20 % (koje plaća zaposlenik)
- doprinos za zdravstveno osiguranje u visini 15 %, doprinos za zapošljavanje u
visini od 1,7 %, doprinos za zdravstveno osiguranje kod ozljeda na radu i
profesionalne bolesti od 0,5 %.
Ukupni iznos dohotka koji obveznik ostvari, umanjen za osobni odbitak (mjesečni
iznos od 1,800.00 kn) uzima se kao osnovica za obračun poreza po stopama od 12,
25, i 40 %, ovisno o visini dohotka.
Osim plaće, stranci mogu u RH ostvarivati druge oblike dohotka za rad kod
tuzemnih klijenata (ili povrat plaćenih izdataka), takozvani „drugi dohodak“.
Prema hrvatskim propisima, plaćanje nerezedentima npr. osobama bez
stalnog ili privremenog boravka u Hrvatskoj podliježe principu plaćanja obveznog
osiguranja i poreza na dohodak.
Kako je već navedeno, ako izmeĎu RH i zemlje kojoj pripada nerezident
postoji sklopljen sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, tada on ima
prednost pred domaćim propisima.
Kada se plaća „drugi dohodak“ osobe koja ima prebivalište ili uobičajeno
boravište u zemlji s kojom RH ima sklopljen sporazum o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja, mora se od te osobe zatražiti ispravu iz koje je vidljivo ima li osoba
obvezno osiguranje u zemlji svog prebivališta ili boravišta te onda u skladu s tom
ispravom obračunati ili ne obvezu doprinosa.
VI KONCESIJA NA POMORSKOM DOBRU U SVRHU
GOSPODARSKOG KORIŠTENJA
Koncesija je pravo kojim se dio pomorskog dobra djelomično ili potpuno isključuje
iz opće upotrebe i daje na posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje pravnim
osobama i fizičkim osobama registriranim za obavljanje obrta.
Postupak davanja koncesije moguće je započeti nakon što je odreĎena granica
pomorskog dobra, te provedena u zemljišnim knjigama.
Tijelo nadležno za provoĎenje postupka je Ministarstvo mora, turizma, prometa i
razvitka, odnosno upravno tijelo u županiji.
16
1) Uvjeti na strani koncesionara
Koncesija za gospodarsko korištenje pomorskog dobra daje se na temelju
provedenog javnog prikupljanja ponuda, o čemu odlučuje davatelj koncesije.
Za njeno dobivanje , koncesionar mora ispunjavati sljedeće uvjete:
1. da je registriran za obavljanje gospodarske djelatnosti za koju traži koncesiju,
2. da raspolaže odgovarajućim tehničkim, stručnim i organizacijskim
sposobnostima za ostvarenje koncesije (dokazuje se studijom o gospodarskoj
opravdanosti, koja sadrži visinu ulaganja i način amortizacije),
3. da ima jamstvo za ostvarenje plana i programa za ostvarenje koncesije,
4. da su do sada podmirene sve obveze iz eventualnih ranijih koncesija,
5. da mu do sada nije oduzimana koncesija
2) Rok davanja koncesije
Koncesija se daje na rok od 5 do 99 godina. Koncesiju za gospodarsko korištenje
pomorskog dobra, te za korištenje ili gradnju graĎevina od važnosti za županiju daje
županijsko poglavarstvo na rok do najviše 20 godina.
Koncesiju za gospodarsko korištenje pomorskog dobra, koja obuhvaća korištenje ili
gradnju graĎevina od važnosti za Republiku Hrvatsku daje Vlada Republike Hrvatske
na rok do 50 godina.
Koncesiju koja obuhvaća gradnju novih graĎevina od važnosti za Republiku
Hrvatsku, koja zahtijeva velika ulaganja, te se ukupni gospodarski učinci ne mogu
ostvariti u roku od 50 godina, Vlada Republike Hrvatske daje na rok od preko 50
godina uz suglasnost Hrvatskog sabora. Prilikom odreĎivanja roka za koncesiju
uzima se u obzir namjena, opseg i visina potrebnih ulaganja, te ukupni gospodarski
učinci koji se postižu koncesijom.
Primjerice za izgradnju marine, uobičajeni rok je 20-25 godina.
3) Inicijativa
Postupak počinje pismom inicijative, koje se podnosi Ministarstvu mora, turizma,
prometa i razvitka, odnosno upravnom tijelu u županiji, a treba sadržavati podatke o
području pomorskog dobra i namjeni koncesije.
Kada nadležno tijelo za provoĎenje postupka koncesije zaprimi pismo inicijative,
dužno je u roku od 30 dana provjeriti:
a) da li je područje odreĎeno i upisano kao pomorsko dobro;
b) usklaĎenost inicijative s dokumentima prostornog ureĎenja.
Nakon toga, u roku od 8 dana, izvijestiti će podnositelja inicijative ili o nemogućnosti
pokretanja postupka koncesije ili izraditi prijedlog odluke o javnom prikupljanju
ponuda i dostaviti je zajedno s natječajnom dokumentacijom davatelju koncesije.
17
4) Javno prikupljanje ponuda
Ponuda na javno prikupljanje ponuda obavezno sadrži:
1. dokaze o sposobnosti ponuditelja (npr. izvadak iz sudskog registra trgovačkog
suda ili obrtnica s upisanom djelatnošću za koju se traži koncesija, račun prihoda i
gubitka za prošlu godinu, podatke o bonitetu i solventnosti)
2. ponuĎeni iznos stalnog i postotak promjenjivog dijela koncesijske naknade;
3. studiju gospodarske opravdanosti
4. idejno rješenje prema lokacijskoj dozvoli, odnosno detaljnom planu i studiji
gospodarske opravdanosti;
5. prijedlog o vrsti i opsegu namjere gospodarskog korištenja pomorskog dobra.
Kriteriji temeljem kojih će se izvršiti odabir najpovoljnije ponude su:
– ponuĎena visina stalnog dijela koncesijske
naknade
20%
– ponuĎena visina promjenjivog dijela koncesijske
naknade
20%
– ponuĎeni iznos ukupnog investicijskog ulaganja
prema studiji gospodarske opravdanosti
40%
– broj planiranih radnih mjesta
15%
– iznos investicije u zaštitu okoliša
(u okviru ukupnih investicija)
5%
Valja naglasiti da davatelj koncesije ima pravo neprihvaćanja svih pristiglih ponuda.
5) Odluka o koncesiji
Odluka o koncesiji sadrži:
-
-
područje pomorskog dobra koje se daje na upotrebu ili
gospodarsko korištenje;
način, uvjete i vrijeme upotrebe ili gospodarskog korištenja
pomorskog dobra;
stupanj isključenosti opće upotrebe; naknadu koja se plaća
za koncesiju;
ovlaštenja davatelja koncesije, popis objekata podgradnje i
nadgradnje koji se nalaze na pomorskom dobru i daju se u
koncesiju;
prava i obveze ovlaštenika koncesije uključujući i obvezu
18
-
održavanja i zaštite pomorskog dobra,;
zaštite prirode ako se pomorsko dobro nalazi na zaštićenom
dijelu prirode.
Naknada za koncesiju za gospodarsko korištenje pomorskog dobra sastoji se od
stalnog i promjenjivog dijela, a visina se odreĎuje polazeći profitabilnosti
gospodarskog korištenja pomorskog dobra.
Kada se radi o lukama nautičkog turizma, stalni dio naknade izračunava se prema
zauzetim metrima kvadratnim, a prema sljedećim početnim cijenama:
LUKE
NAUTIČKOG
TURIZMA
1.
2.
Sidrišta i
privezišta
Marine
2.1.Postojeće i izgraĎene marine
2.2.NeizgraĎene
marine (nove)
početni iznos
u kn/m2 za
kopno i za II
skupinu otoka
5 kn/m2
početni iznos
u kn/m2 za
kopno i za I
skupinu otoka
4 kn/m2
10 kn/m2
8 kn/m2
2 kn/m2
1,6 kn/m2
početni iznos
u kn/m2 za
kopno i za III
skupinu otoka
6 kn/m2
I. skupina otoka i II. skupina otoka određene su Zakonom o otocima
III. skupina otoka su svi nenastanjeni otoci
Promjenjivi dio koncesijske naknade obračunava se u postotku od prihoda
ponuditelja:
LUKE
početni iznos u % od
NAUTIČKOG TURIZMA
prihoda ponuditelja
1. Sidrišta, privezišta
2%
2. Marine
2.1. Postojeće i izgraĎene marine
4%
2.2. NeizgraĎene marine (nove)
2%
6) Ugovor o o koncesiji
Sjedeći korak je ugovor o koncesiji, koji na osnovi Odluke sklapaju davatelj koncesije
i ovlaštenik.
19
Upravo se tim ugovorom ureĎuje se bliža namjena za koju se daje koncesija, uvjeti
kojima u toku trajanja koncesije mora udovoljavati ovlaštenik koncesije, visina i način
plaćanja naknade za koncesiju, jamstva ovlaštenika koncesije, druga prava i obveze
davatelja i ovlaštenika koncesije.
VII IZGRADNJA GOLF IGRALIŠTA
Igralište za golf predstavlja složenu graĎevinu u smislu posebnih propisa o
prostornom ureĎenju i gradnji, površine najmanje od 85 ha, a sastoji se od:
– terena za igranje golfa s pripadajućom infrastrukturom i akumulacijskim jezerima
– golfa – klupska kuća, parkirališta, servisnih zgrada, ugostiteljsko-turističkih
graĎevina namijenjenih smještaju ukoliko su predviĎeni dokumentima prostornog
ureĎenja u sklopu igrališta za golf te ostalih pratećih sadržaja.
1) Pretpostavke terena
Igralište za golf je teren izgraĎen i pripremljen za igranje golfa u skladu sa
smjernicama meĎunarodnih krovnih udruga igrača golfa. Gustoća izgraĎenosti
graĎevina (klupska kuća, parkiralište i sl) smije zauzimati do 25% od ukupne tlocrtne
površine na kojoj se planira izgradnja igrališta za golf.
Izgradnja igrališta za golf od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku uključivo i
izdvajanje šume i šumskog zemljišta iz šumskogospodarske osnove za izgradnju
kvalitetne mediteranske i europske destinacije za golf.
U Hrvatskoj postoje samo 2 golf igrališta s 18 rupa i jedno vježbalište s 9 rupa, a
prema postojećim prostornim planovima u Hrvatskoj je predviĎeno 60 lokacija za
izgradnju golf terena, te je započeto tek nekoliko investicija, a niti jedno još nije
izgraĎeno.
Ugostiteljsko-turističke graĎevine, osim hotela, mogu se etažirati uz uvjet da se ne
može mijenjati prostornoplanska namjena tih graĎevina.
2) Mogućnost izvlaštenja sadašnjih vlasnika nekretnina u svrhu izgradnje golf
igrališta
20
Prema važećem Zakonu, to je moguće ako površina zemljišta koje treba izvlastiti ne
prelazi 20 % ukupne površine igrališta za golf, pri čemu se u navedeno ograničenje
čak ne uračunavaju površine šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu RH. Ta
mogućnost pomaže investitoru koji je uspio objediniti 80 % zemljišta, iz razloga što je
u Hrvatskoj teško pronaći adekvatno zemljište koje se ne sastoji od velikog broja
zemljišnih čestica i više različitih vlasnika.
3) Zemljište u vlasništvu RH i lokalne samouprave
Daljnja olakšica za investitora je objedinjavanje zemljišnog kompleksa za igralište.
Naime RH, jedinice lokalne i regionalne samouprave te pravne osobe koje su u
njihovom vlasništvu, dužne su na zahtjev investitora koji je vlasnik zemljišta, po
tržišnoj cijeni i bez javnog natječaja prodati dio zemljišta potreban za formiranje
neizgraĎene graĎevinske čestice na kojoj se planira izgradnje graĎevina golfa, uz
uvjet da taj dio ne prelazi 30% ukupne površine planirane izgradnje.
Imovinskopravne odnose na zemljištu u vlasništvu RH,na kojem je predviĎena
gradnja golf igrališta u užem smislu, u pravilu treba rješavati osnivanjem prava
građenja i služnosti, uključivo i pravo služnosti na šumi ili šumskom zemljištu.
Kada se u cjelini sagledaju sve odredbe koje investitoru olakšavaju okrupnjavanje
potrebnog kompleksa zemljišta (dio stječe izvlaštenjem, dio mu prodaje država bez
javnog natječaja, dio kroz pravo graĎenja ili služnost), investitor je u prilici steći
potreban kompleks uz puno manji trošak.
Jedna od značajnih olakšica je upravo oslobođenje od plaćanja naknade za
prenamjenu poljoprivrednog zemljišta pri gradnji igrališta za golf u užem smislu.
VIII UVJETI PRIREĐIVANJA CASINO IGARA
Igre u casinima jedna su od skupina igara na sreću te se ureĎuju Zakonom o
prireĎivanju igara na sreću i nagradnih igara. Casino igre su one koje igrači igraju
protiv casina ili jedan protiv drugoga na stolovima za igru s kuglicama, kartama ili
kockicama u skladu s meĎunarodnim pravilima (roulette, boulle, black jack, chemin
de fer, punto banco, mini punto banco, carribien poker, trente quarante, baccarat,
craps i sl.) U casinima se mogu prireĎivati i igre na sreću na automatima.
PrireĎivanje igara na sreću na području Republike Hrvatske pravo je Republike
Hrvatske, ako mjerodavnim Zakonom nije drukčije odreĎeno, a mogu se prireĎivati
na temelju koncesije i odobrenja.
1)Opći uvjeti prireĎivanja igara na sreću
21
Pravo prireĎivanja svih igara na sreću Republika Hrvatska prenosi na Hrvatsku lutriju
d.o.o., čiji je osnivač, a djelatnost prireĎivanja igara na sreću osim lutrijskih igara,
mogu na temelju koncesije i odobrenja obavljati trgovačka društva sa sjedištem u
Republici Hrvatskoj.
Vlada RH donosi odluku o broju koncesija koje se mogu dati prireĎivačima igara na
sreću u casinima, kladionicama i automat-klubovima. Sukladno toj odluci Vlade RH,
natječaj za davanje koncesija raspisuje Ministarstvo financija koje i provodi natječajni
postupak
Koncesije daje Vlada Republike Hrvatske ponuditelju koji je sudjelovao na javnom
natječaju koji se objavljuje u dnevnom tisku koji je dostupan na cijelom teritoriju
Republike Hrvatske i prevladavajućem dnevnom tisku regije.
Bitan je opći uvjet da je koncesija neprenosiva, a potkoncesije su zabranjene.
Razdoblje na koje se koncesija može dati je najviše 10 godina za neprekidno
obavljanje djelatnosti tijekom godine kao i i za sezonsko obavljanje djelatnosti u
casinima i automat-klubovima u neprekidnom razdoblju od najmanje 4 do najviše 6
mjeseci u jednoj kalendarskoj godini.
Na temelju zahtjeva koncesionara koncesija se može produljiti odlukom Vlade
Republike Hrvatske za daljnjih 5 godina uz prethodno mišljenje Ministarstva
financija..
Dopušten je otkaz ugovora o koncesiji, a otkazni rok je 6 mjeseci. Kada koncesionar
otkazuje ugovor o koncesiji zbog gubitka u poslovanju otkazni rok iznosi 60 dana.
Za davanje koncesije ponuditelj mora ispunjavati osim ovih općih uvjeta i posebne
uvjete koje propisuje ministar financija.
2) Koncesije za igre u casinima
Na temelju dane koncesije zaključuje se ugovor o koncesiji za svaki casino
posebno,a prireĎivanje igara na sreću u casinima sezonski se može obavljati najdulje
6 mjeseci i to u najviše dva casina.
Koncesionar je dužan bez odgode obavijestiti Ministarstvo financija o promjeni
svakog podatka ili okolnosti, a koncesionar je dužan do kraja godine donijeti godišnji
plan poslovanja za godinu, na koji Ministarstvo financija mora dati prethodnu
suglasnost.
a) temeljni kapital
Koncesionar mora za vrijeme trajanja koncesije imati u registru Trgovačkog suda
upisan temeljni kapital u vrijednosti najmanje 4.000.000,00 kuna
22
Radi osiguranja isplate dobitaka igračima i podmirenja obveza, koncesionar mora
neprekidno, u razdoblju za koje je koncesija dana te 30 dana nakon isteka koncesije,
u banci sa sjedištem u Republici Hrvatskoj za svaki casino imati jamstveni polog u
iznosu najmanje 30% vrijednosti temeljnoga kapitala (može se osigurati i jamstvom
banke).
PrireĎivač igara mora dnevno u blagajni casina imati pohranjen riziko-polog u iznosu
najmanje 150.000,00 kuna i 50.000 eura za broj stolova (koji ne smije biti manji od
7). Za svakih sljedećih pet stolova prireĎivač mora imati pohranjen riziko-polog u
iznosu 50.000,00 kuna ili protuvrijednost eura.
b) prijava na natječaj
Uz prijavu na natječaj za davanje koncesije obvezno se prilaže sljedeće:
1. podaci o nazivu tvrtke i sjedištu društva,
2. izvadak o djelatnosti društva upisanoj u sudski registar,
3. osnivački akt društva,
4. poslovni plan društva za trogodišnje razdoblje,
5. dokazi o vlasništvu ili pravu korištenja te o veličini prostora u kojem će se
prireĎivati igre na sreću, s tlocrtom,
6. pravila za svaku vrstu igre koja će se prireĎivati, uvjeti za sudjelovanje u igri, visina
uloga u igri, cijena žetona ili kreditnog poena u igri na automatima, s opisom načina
evidentiranja u total-registru automata, te krajnji rok naplate za sudjelovanje u igri,
7. podaci o osobama koje će izravno voditi poslove te dokazi o njihovu stručnom
obrazovanju i osposobljenosti za obavljanje poslova u casinu,
8. pravilnik o provoĎenju unutarnjeg nadzora,
9. dokazi o osiguranom temeljnom kapitalu,
10. navoĎenje vrste i opsega igara,
11. unutarnji akti za rad,
12. podaci o vrsti i broju naprava za igre i igraćih pomagala, s podrobnim podacima
za njihovu identifikaciju,
13. dokaz da se protiv ovlaštenih osoba ne vodi kazneni postupak.
c) Ugovor o koncesiji
Društvo može prireĎivati samo onu vrstu igara na sreću i u onolikom opsegu kako je
to utvrĎeno ugovorom o koncesiji, a koji obvezno sadržava odredbe:
1. o tvrtki i sjedištu društva,
2. o mjestu i adresi poslovnog prostora u kojem se prireĎuju igre na sreću,
3. o vrsti i opsegu igara na sreću koje se smiju prireĎivati u casinu,
4. o datumu početka prireĎivanja igara na sreću,
5. o trajanju koncesije ili odobrenja,
6. o visini naknade i načinu plaćanja,
23
7. o izvoĎenju nadzora, te
8. o pravima i obvezama ugovornih strana.
d) Naknade
Koncesijska naknada za prireĎivanje igara na sreću u casinima obračunava se
mjesečno od prihoda igara za svaku igru posebno, a osnovica za obračun
koncesijske naknade predstavlja zbroj dnevnih obračuna za pojedinu vrstu igre
(kumulativno).
Dnevni obračun po pojedinom stolu za igru na sreću vrši se na način da se završno
stanje vrijednosti žetona na stolu uveća za svotu novca zamijenjenog za žetone na
stolu, koji se sprema u posebne kutije (drop), i iznosa visine kredita, te umanji za
dopunu u žetonima (dotaciju) za vrijeme rada stola i vrijednost početnog stanja
žetona na stolu, dakle:
dnevni obračun stola =završno stanje + drop + krediti – dotacije - početno stanje.
Zbroj dnevnih obračuna svih istovrsnih stolova i svih aparata predstavlja dnevni
obračun za pojedinu vrstu igre.
Treba napomenuti da u osnovicu za obračun naknade ne ulazi vrijednost ulaznica,
napojnica i promidžbenih žetona koje izdaje casino uz odobrenje Ministarstva
financija..
Koncesijska naknada iznosi 15% od osnovice za obračun naknade .
Naknada za prireĎivanje igara na sreću u casinu dospijeva petnaestog dana
kalendarskog mjeseca za prethodni mjesec.
Naknada za prireĎivanje igara na sreću u casinu prihod je državnog proračuna.
Koncesionar mora na propisanim obrascima voditi podatke o dnevnim osnovicama
naknade i prometa po svakom pojedinom stolu za igre na sreću i automatu, na
temelju kojih obračunava i plaća naknadu te vodi dnevnu evidenciju o napojnicama
nakon zatvaranja stolova, te svu ostalu evidenciju.
e) Oduzimanje koncesije
Odluku da se trgovačkom društvu oduzme koncesija može donijeti Vlada Republike
Hrvatske, na prijedlog Ministarstva financija, ako se utvrdi:
1. da je koncesija dana na temelju neistinitih podataka,
2. da koncesionar nije počeo raditi u roku utvrĎenom kao početak poslovanja,
3. da koncesionar više ne ispunjava propisane tehničke uvjete,
4. da koncesionar krši pravila igara na sreću,
5. da koncesionar u propisanim rokovima ne podmiruje svoje obveze utvrĎene
Zakonom,
24
6. da koncesionar ne dopušta ili na drugi način onemogućuje provedbu nadzora,
7. da koncesionar lažno prikazuje ostvareni promet,
8. da koncesionar posuĎuje novac igračima,
9. da koncesionar krši odredbe bilo kojeg ugovora o koncesiji,
10. da je koncesionar prestao ispunjavati bilo koji od uvjeta na temelju kojih mu je
koncesija dana,
11. da je koncesionar prekinuo prireĎivanje igara na sreću bez odobrenja
Ministarstva financija.
Donošenjem odluke svi ugovori o koncesiji smatraju se raskinutim, a sva prava
stečena odlukom o dodjeli koncesije prestaju važiti.
3) Tehnički uvjeti
Uređenje casina:
 prostori za igru, za goste i osoblje casina ukupne površine najmanje
400 m2, (300 m2 za casina u kojima se sezonski prireĎuju igre na
sreću)
 casino ne može imati manje od 7 stolova za igre s kuglicama, kockama
ili kartama
 u casinu mora biti blagajna te odvojen i zaštićen prostor za čuvanje
novca i drugih vrijednosti
 casino mora imati prostor za pružanje ugostiteljskih usluga(caffe
bar,restoran i sl.), te mjenjačnicu
 mora biti osiguran neprekidni audio-video nadzor u casinu
Radno vrijeme:
 propisuje se unutarnjim aktom casina
Ostale prostorne i tehničke uvjete koje casino mora ispunjavati propisat će ministar
financija posebnim pravilnikom
Uplate i isplate kod igara na sreću odreĎuju se u domaćoj valuti i u stranoj valuti.
Prilikom isplate dobitka na blagajni casina za iznose veće od 100.000,00 kuna
koncesionar mora izdati račun.
4) Pravila igara na sreću u casinima
Za svaku vrstu igara na sreću u casinu koncesionar donosi pravila koja moraju biti u
suglasnosti s dobrim poslovnim običajima i meĎunarodnim pravilima, a primjenjuju se
nakon odobrenja Ministarstva financija.
Posjet i sudjelovanje u igri u casinu dopušten je samo punoljetnim osobama koje su
25
dokazale svoj identitet, a može se privremeno zabraniti osobi za koju uprava casina
osnovano prosudi da nema dostatne novčane mogućnosti za sudjelovanje u igrama
na sreću.
5) Zaposleni u casinu
Zaposleni u casinu koji neposredno sudjeluju u prireĎivanju igara na sreću moraju
imati potvrdu (licenciju) o stručnoj osposobljenosti za rad u casinu.
Zaposlenicima koncesionara je zabranjeno stjecati dionice ili udjele trgovačkog
društva koje prireĎuje igre na sreću, a takoĎer ne smiju biti igrači u casinu u kojem su
zaposleni.
Zaposlenici casina moraju kao poslovnu tajnu čuvati podatke o igračima do kojih su
došli pri obavljanju svoga posla.
Osoblju je dopušteno jedino primanje napojnica od igrača , a koja se stavlja u
posebne spremnike predviĎene za tu svrhu.
IX POTICANJE STRANIH ULAGANJA
Oblici stranih ulaganja
Strane osobe mogu u Hrvatskoj ulagati kapital ulagati temeljem ugovora u trgovačko
društvo, banku, osiguranje ili pokrenuti poslovnu djelatnost.
TakoĎer je moguće ishoditi koncesiju za gospodarsko iskorištavanje prirodnih
bogatstava i drugih dobara od interesa za RH, sudjelovanje u poslovima BOT (buildoperate-transfer) i BOOT (build-own-operate-transfer).
Strana osoba može ulagati samostalno ili zajedno s domaćom pravnom ili fizičkom
osobom, a udio stranog vlasništva nije ograničen, pa se stoga pravne osobe
osnovane i registrirane u Hrvatskoj smatraju domaćim pravnim osobama, neovisno o
tome je li u njih uložen domaći ili strani kapital.
Poticajne mjere i povlastice
Ovisno o veličini ulaganja i broju novootvorenih radnih mjesta, Zakon o poticanju
ulaganja omogućuje značajne poticajne mjere te porezne i carinske povlastice.
26
Poticajne mjere su brojne: davanje prava graĎenja - najčešće su besplatno, davanje
na korištenje nekretnina ili drugih infrastrukturnih objekata pod povoljnijim uvjetima,
pomoć za otvaranje novih radnih mjesta u obliku jednokratne dodjele do 15 000 kuna
po zaposleniku itd
Porezne olakšice se odobravaju prema slijedećim kriterijima:
visina
ulaganja
10 mil.
20 mil.
60 mil.
stopa poreza na
trajanje
dobit
povlastice
7%
10 god
3%
10 god
0%
10 god
minimalni broj zaposlenika
30
50
75
Zahtjev za poticajnim mjerama se podnosi Ministarstvu gospodarstva, rada i
poduzetništva – Upravi za poticanje ulaganja prije nego se počne s ulaganjem.
Carinske povlastice se ostvaruju osloboĎenjem od plaćanja carina kod uvoza
opreme za ulaganja. Nositelji povlastica su novoosnovana društva s iznimkom onih iz
turističkih grana djelatnosti.
Kreditni rejting u RH
Dugoročni rejting u RH
Fitch Ratings
BBB-
Standards & Poor's BBB
BBB
Moody's
Baa3
Područje od posebne državne skrbi
Posebne olakšice uživaju ulagači sa sjedištem odnosno prebivalištem u područjima
od posebne državne skrbi koji porez na dobit plaćaju po stopama od 5, 10 i 15%,
ovisno o području u kojem djeluju. Naime ta područja podijeljena su u 3 skupine.
Olakšice poreza na dobit
Obveznik poreza na dobit koji vodi poslovnu djelatnosti na području od posebne
državne skrbi osim djelatnosti iz pljoprivrede i ribarstva te zapošljava više od 5
27
radnika, pri čemu više od 50% radnika ima prebivalište u nekom od tih područja,
plaća porez na dobit kako slijedi:
1. obveznik u područjuod posebne državne skrbi koje pripada I. skupini:
-plaća 25% porezne stope u razdoblju od 2011.-2013.,
- plaća 75%porezne stope u razdoblju od 2014.-2016.,
- od 2017. nadalje plaća puni iznos poreza
2. obveznik u područjuod posebne državne skrbi koje pripada II. skupini:
- plaća 75% porezne stope u razdoblju od 2011.-2013.,
- od 2014. nadalje plaća puni iznos poreza
3. obveznik u područjuod posebne državne skrbi koje pripada III. skupini:
- plaća 85% porezne stope u razdoblju od 2011.-2013.
od 2014. nadalje plaća puni iznos poreza
Ulaganja u slobodne zone
Slobodne zone su posebna područja u kojima se obavljaju gospodarske aktivnosti uz
posebne uvjete i olakšice, a koje se nalaze u lukama ili nacionalnim zračnim lukama.
U RH postoji 13 opertaivnih zona u kojim investitori imaju na raspolaganju posebne
poticaje i infrastrukturne potpore.
Korisnici slobodnih zona plaćaju porez na dobit u visini od 50% predviĎene porezne
stope. Korisnici koji ulažu u slobodnu zonu više od 1.000.000 kn (ca. 135.000 €) ne
plaćaju u prvoj godini i narednih 5 godina nikakav porez na dobit. Korisnici slobodne
zone Vukovar ne plaćaju u razdoblju od 2005. do 2014. nikakav porez na dobit.
TakoĎer se na robu koja se ulaže u slobodnu zonu ili se ondje potroši, ne plaća
carina niti PDV.
Porezni obveznik
Stopa poreza na
Korisnik slobodne zone
Korisnik slobodne zone koji gradi ili sudjeluje u investiciji od više od
1.000.000,00 kn (ca. 135.000 €) beträgt,
Korisnik slobodne zone Vukovar
dobit
10%
0%
0%
Porezne povlastice u brdsko planinskim područjima
Pod brdsko planinskim područjima podrazumijevaju se područja s težim životnim i
radnim uvjetima.
Porezni obveznici koji onje obavljaju poslovnu djelatnost i zapošljavaju više od 5
28
zaposlenih, pri čemu više od 50% radnika mora imati prebivalište u nekom od tih
područja, plaćaju porez na dobit u visini 75% predviĎene porezne stope.
Carinske odredbe
Gotovinu i čekove u stranoj valuti kao i gotovinu i čekove u kunama strani putnici
uvoziti i izvoziti bez ograničenja, time da su obvezni prijaviti cariniku na granici iznos
ukoliko je veći od 10.000,00 Eur.
X NEREZIDENTNI RAČUNI U HRVATSKIM BANKAMA
Nerezidentni račun je račun na kojemu se vode novčana sredstva nerezidenta
na osnovi ugovora koji je sklopljen izmeĎu nerezidenta i banke. Nerezidentima se
smatraju:
1. pravne osobe sa sjedištem u inozemstvu,
2. predstavništva stranih pravnih osoba u Republici Hrvatskoj,
3. trgovci pojedinci, obrtnici i druge fizičke osobe sa sjedištem odnosno prebivalištem
u inozemstvu koje samostalnim radom obavljaju gospodarsku djelatnost u
inozemstvu za koju su registrirani,
4. strana diplomatska i konzularna predstavništva u Republici Hrvatskoj te druge
organizacije i tijela koji djeluju na području Republike Hrvatske na osnovi dvostranih
ili mnogostranih meĎunarodnih ugovora koje je ratificirala Republika Hrvatska, a čije
je sjedište izvan teritorija Republike Hrvatske,
5. strane udruge i druge strane organizacije,
6. fizičke osobe s prebivalištem u inozemstvu i
7. podružnice rezidentnih trgovačkih društava koje posluju u inozemstvu.
Dokumentacija za otvaranje nerezidentnog računa, raspolaganje sredstvima na
tom računu i zatvaranje računa
Za otvaranje računa nerezident treba priložiti sljedeću dokumentaciju:
1. izvod iz registra u koji je upisan u zemlji u kojoj ima registrirano sjedište koji ne
smije biti starija od tri mjeseca,
2. punomoć s potpisima osoba opunomoćenih za raspolaganje sredstvima na računu
koju je potpisao zakonski zastupnik nerezidenta,
3. posljednje godišnje financijsko izvješće o poslovanju nerezidenta u matičnoj zemlji
ili u zemlji u kojoj obavlja registriranu djelatnost ili dokument o plaćenom porezu.
Iznimno, prilikom otvaranja uvjetnog računa u banci nerezident nije dužan dostaviti
financijsko izvješće.
Nerezident je dužan svake godine dostaviti ove dokumente najkasnije do 31. ožujka
tekuće godine za tu godinu. Ako to ne učini, banka je dužna do 30. travnja te godine
o tome obavijestiti Ministarstvo financija – Devizni inspektorat te blokirati račun.
29
Na punomoći za raspolaganje sredstvima na računu potpis zakonskog zastupnika
odnosno odgovorne osobe mora ovjeriti domaće ili strano nadležno tijelo ili
korespondentna banka. Iznimno, ovjera tih potpisa neće biti prihvaćena ukoliko ista
potječe od organa ili korespodentne banke iz države koja se nalazi na popisu
zemalja navedenih kao off-shore zone ili nekooperativne jurisdikcije koju izraĎuje
odnosno ažurira Ured za sprječavanje pranja novca.
XI SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA
U HRVATSKOJ
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u Hrvatskoj je sustav koji se
sastoji od:
1. Preventivnih organa- obveznici (banke, štedne banke, ovlašteni mjenjači,
društva za osiguranje, brokeri, odvjetnici, javni bilježnici, porezni savjetnici itd.
i Ured za sprječavanje pranja novca kao centralni organ, u nastavku Ured)
2. Organa kontrole- financijskog inspektorata, porezne administracije, HNB-a
(Hrvatske narodne banke), Hrvatske agencije za nadzor fnancijskih usluga
(HANFA)
3. Policije, državnog odvjetništva i sudstva
Kaznenim je zakonom za pranje novca propisana kazna zatvora od 6 mjeseci do 5
godina.
Mjere za sprječavanje i otkrivanje pranja novca:
a) obveznici će utvrditi identitet stranaka koje transakciju obavljaju pri svakoj
transakciji u vrijednosti od 105.000,00 kuna i više.
Obveznici će sprječiti transakciju kada punomoćnik nema valjanu autorizaciju.
Obveznici moraju obavijestiti Ured najkasnije 24 sata nakon izvršene transakcije.
Ako Ured utvrdi da postoji sumnja da je počinjeno kazneno djelo ili prekršaj,
obavijestit će o tome nadležne državne organe.
Financijski inspektorat je ovlašten:
1. planirati, organizirati i provoditi nadzor radi otkrivanja kaznenog djela,
samostalno ili u suradnji s državnim odvjetništvom i Uredom,
2. pomagati u financijskoj istrazi, na zahtjev suda i
3. suraĎivati s HNB-om, HANFA-om i Ministarstvom financija
Nadzor se sastoji od:
30
1.Kontrole poslovnih knjiga, bankarske dokumentacije, ugovora, evidencije
poslovanja i dr. dokumenata
2. Kontrole poslovnih prostorija i dobara
3. identifikacije osoba koje obavljaju poslove koji su predmet nadzora
4. prikupljanja informacija i izjava koje su bitne za nadzor
5. zahtijeva za suzdržavanje od svake aktivnosti koja je protivna zakonskim
odredbama
Financijski inspektorat može vršiti nadzor subjekata slijedećim nadzornim mjerama:
1. uputiti pisano upozorenje radi uklanjanja nepravilnosti,
2. narediti uklanjanje nezakonitih aktivnosti i nepravilnosti,
3.predložiti odgodu izvršavanja financijskih transakcija i zamrzavanje financijske
imovine,
4.privremeno zabraniti poduzimanje odreĎenih poslovnih aktivnosti u skladu sa
ovlastima koje prizlaze iz Prekršajnog zakona
5.predložiti povlačenje dozvole za rad
Osim uobičajenih bankarskih transakcija, sumnjive transakcije bi trebale biti istražene
i identificirane i u području bezgotovinskih transakcija. Te su transakcije subjektivni
indikatori u istražnom postupku, gdje su visoki iznosi novca preneseni izmeĎu
domaće i inozemne banke u jednom danu.
XII OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE I KOGENERACIJA
1) Koraci koje je potrebno poduzeti radi realizacije projekta sunčane
elektrane
Sukladno sekundarnom zakonodavstvu glede obnovljivih izvora energije i
kogeneracije, postupak za stjecanje statusa povlaštenog proizvoĎača i prava na
otkup električne energije po poticajnoj cijeni je slijedeći:
a) Prethodno energetsko odobrenje za izgradnju postrojenja (izdaje Ministarstvo
gospodarstva, rada i poduzetništva);
b) Energetsko odobrenje za izgradnju postrojenja (izdaje Ministarstvo
gospodarstva, rada i poduzetništva);
c) Predugovor ili ugovor o priključenju na elektroenergetsku mrežu (sklopljen s
Hrvatskim operatorom distribucijskog sustava HEP-Operator distribucijskog
sustava d.o.o. ili Hrvatskim operatorom prijenosnog sustava HEP-Operator
prijenosnog sustava d.o.o.);
d) Prethodno rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvoĎača (izdaje
Hrvatska energetska regulatorna agencija HERA);
e) Rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvoĎača (izdaje HERA nakon
izgradnje postrojenja).
31
U slučaju izgradnje sunčane elektrane instalirane snage do 30 kW, kao što su
sunčane elektrane na obiteljskim kućama, ishoĎenje prethodnog energetskog
odobrenja nije potrebno.
Nakon ishoĎenja prethodnog energetskog odobrenja, povlašteni proizvoĎač
potpisuje ugovor o otkupu električne energije sa HROTE-om (Hrvatski operator
tržišta energije). Ugovor se primjenjuje od dana pravomoćnosti rješenja o stjecanju
statusa povlaštenog proizvoĎača.
Sukladno Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora
energije i kogeneracije i pravilima djelovanja tržišta električne energije, povlašteni
proizvoĎači sklapaju ugovore o otkupu električne energije s HROTE-om po poticajnoj
cijeni i to se ne smatra trgovinom električnom energijom.
Povlašteni proizvoĎači koji proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora energije
i kogeneracije, a nisu sklopili ugovor o otkupu električne energije s HROTE-om, na
tržištu električnom energiju bit će izjednačeni s ostalim proizvoĎačima koji prodaju
električnu energiju proizvedenu u vlastitim postrojenjima.
Ugovor o otkupu električne energije se sklapa se na rok važenja od 12 godina i
odreĎen je Tarifnim sustavom za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora
energije i kogeneracije.
Cijena električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije, za proizvoĎače koji imaju status povlaštenih prozvoĎača i sklopili su
ugovor o otkupu električne energije s HROTE-om, odreĎena je Tarifnim sustavom za
proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije.
2) Financijski poticaji u Hrvatskoj za izgradnju postrojenja i opskrbu
energijom od postrojenja do energetske mreže
Za realizaciju takvog projekta u RH postoje različite mogućnosti, koje se načelno
mogu podijeliti u dvije grupe:


financijska potpora za istraživanja, pripremu projekata obnovljivih izvora
energije, izgradnju i ispitivanja postrojenja koja za proizvodnju električne
energije koriste obnovljive izvore energije,
financijska potpora nakon što je postrojenje izgraĎeno i priključeno na
elektroenergetski sustav.
Informacije vezane uz prvu mogućnost mogu se primjerice naći na internetskim
stranicama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) i Hrvatske
banke za obnovu i razvitak (HBOR).
Za postrojenja priključena na elektroenergetski sustav povlašteni proizvoĎač može s
HROTE-om sklopiti ugovor o otkupu električne energije isporučene u
elektroenergetski sustav. Temeljem sklopljenog ugovora HROTE isplaćuje
povlaštenom proizvoĎaču poticajnu cijenu prema Tarifnom sustavu za proizvodnju
električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije.
32
3) Proizvodnja električne energije u sunčanim elektranama instalirane snage
veće od 1 MW
Sukladno Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora
energije i kogeneracije HROTE sklapa ugovore o otkupu električne energije s
povlaštenim proizvoĎačima iz postrojenja koja koriste sunčevu energiju dok ukupno
instalirana snaga svih takvih postrojenja u Republici Hrvatskoj ne dosegne 1 MW.
Upravo stoga nije definirana visina tarifne stavke za sunčane elektrane instalirane
snage veće od 1 MW, jer se proizvodnja iz takvih postrojenja ne potiče.
HROTE je nadležan samo za sklapanje ugovora o otkupu električne energije od
povlaštenih proizvoĎača u sustavu poticanja. Ako nositelj projekta odluči graditi
sunčanu elektranu instalirane snage veće od 1 MW, tada je nositelj projekta
proizvoĎač električne energije (ne povlašteni proizvoĎač u sustavu poticanja).
Sukladno modelu tržišta električne energije u Republici Hrvatskoj, proizvoĎač
električne energije ugovara tržišnu cijenu prodaje električne energije u bilateralnim
ugovorima koje sklapa na tržištu električne energije.
XIII JAVNO- PRIVATNO PARTNERSTVO
Javno-privatno partnerstvo (JPP) je dugoročni ugovorni partnerski odnos
izmeĎu javnog i privatnog sektora koji se sastoji od financiranja, projektiranja,
gradnje, upravljanja i/ili održavanja infrastrukture i/ili pružanje usluga od strane
privatnog sektora, koje u pravilu pruža javni sektor.
Projekt JPP-a je projekt koji se provodi po nekom od modela JPP-a i koji odobrava
Agencija za javno-privatno partnerstvo na temelju procedure propisane Zakonom o
javno-privatnom partnerstvu.
Postoje 2 modela JPP:
a) ugovorno javno-privatno partnerstvo, u kojem se meĎusobni odnos javnog i
privatnog partnera ureĎuje ugovorom o javno-privatnom partnerstvu i to kao
koncesijski model ili kao model operativnog najma.
b) statusno javno-privatno partnerstvo, koje se temelji na članskom odnosu
izmeĎu javnog i privatnog partnera u zajednikom trgovačkom društvu, koje je nositelj
provedbe projekta JPP-a
a)
33
Ugovorni partneri moraju meĎusobna prava i obveze urediti temeljni ugovor
sklopljen izmeĎu javnog i privatnog partnera, ili javnog partnera i društva posebne
namjene (DPN), kojim se u svrhu provedbe projekta JPP-a ureĎuju ugovornih strana.
Ugovor o JPP-u sklapa se u pisanom obliku i na odreĎeno vrijeme, s time da to
razdoblje ne može biti kraće od pet, a niti duže od četrdeset godina, uz mogućnost
da se nakon isteka ugovornog razdoblja sklopi novi ugovor uz odabir privatnog
partnera.
U svrhu primjene Uredbe o nadzoru provedbe projekata JPP, javni ili privatni partner
ili DPN dužni su za vrijeme trajanja ugovornog odnosa dostaviti Agenciji na njezin
zahtjev presliku sljedećih dokumenata:
a) ugovore koji ureĎuju financijske odnose,
b) akt o osnivanju DPN-a,
c) ugovore o stjecanju i prenošenju prava vlasništva, prava gradnje i drugih stvarnih
prava,
d) ugovore o pružanju usluga,
e) ugovore o izvoĎenju radova,
f) ugovore o pružanju usluga,
g) ugovore o osiguranju od rizika (police osiguranja),
h) druge ugovore i pravne akte po potrebi.
Postupak predlaganja, odobravanja i provedbe projekata JPP-a
1. Samo javna tijela su ovlaštena predlagati provedbu projekta JPP-a kod Agencije.
2. Agencija ocjenjuje je li sadržaj prijedloga projekta sukladan sljedećim kriterijima:
- opravdanost projekta i
- opravdanost primjene JPP modela
3. Agencija je od Ministarstva financija dužna zatražiti suglasnost o sukladnosti
prijedloga projekta s proračunskim projekcijama i planovima;
4. Tada će Agencija od nadležnog resornog ministarstva zatražiti mišljenje o
sukladnosti prijedloga projekta sa sektorskim razvojnim planovima i strategijama;
5. Nadležna tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave moraju Agenciji na njezin
zahtjev dostaviti mišljenje o sukladnosti prijedloga projekta s planovima razvojne
politike unutar 30 dana od dana kada im je prijedlog projekta dostavljen s
cjelokupnom popratnom dokumentacijom.
6. Unutar roka od najduže od 90 dana od dana zaprimanja prijedloga projekta i
cjelokupne popratne dokumentacije, na temelju prethodno zatražene suglasnosti i
mišljenja i vlastite ocjene o ispunjenosti svih kriterija Agencija donosi rješenje o
odobrenju provedbe predloženog projekta .
34
Javno tijelo donosi odluku o provedbi projekta po nekom od modela JPP-a isključivo
na temelju ovog rješenja Agencije.
Agencija donosi rješenje o sukladnosti dokumentacije sa odobrenim prijedlogom
projekta u roku koji ne može biti duži od 30 dana od dana primitka cjelokupne
dokumentacije. Tek nakon ove (pozitivne) mogu javna tijela zapoečti postupak
izbora privatnog partnera.
7. Ukoliko javno tijelo u roku od 2 godine od dana zaprimanja rješenja Agencije ne
pokrene postupak odabira privatnog partnera, rješenje Agencije se stavlja izvan
snage te se za isti prijedlog projekta mora ponovno pokrenuti postupak.
Ugovor o JPP
Prije odluke o odabiru privatnog partnera, nadležno javno tijelo dužno je
dostaviti Agenciji na odobrenje konačni nacrt ugovora o JPP-u, s prilozima koji čine
njegov sastavni dio te pribaviti suglasnost ministarstva nadležnog za financije na
konačni nacrt ugovora.
U roku od 30 dana od dana primitka konačnog nacrta ugovora Agencija je
dužna donijeti rješenje o suglasnosti na tekst tog nacrta ugovora. Ugovor o JPP-u
može biti sklopljen samo na temelju rješenja Agencije i pribavljene suglasnosti
Ministarstva financija na konačni nacrt ugovora. Ako provedba projekta JPP-a
podrazumijeva davanje koncesije, postupak izbora privatnog partnera se provodi
prema propisima kojima se ureĎuje postupak davanja koncesije.
Izbor privatnog partnera
Za odabir privatnog partnera primjenjuju se kriteriji sukladno propisima kojima
se ureĎuje područje javne nabave, pri čemu se u primjeni tih i kriterija pod cijenom se
podrazumijeva neto sadašnja vrijednost (NSV) koja se odnosi na ukupne troškove u
ugovornom periodu.
Registar ugovora o JPP
Javni partner mora dostaviti Agenciji sklopljeni ugovor o JPP-u sa svim
dodacima i prilozima , koji se onda upisuje u Registar koji vodi Agencija.
b) statusno JPP
Kod ovog modela JPP –a , postupak je jednak kao kod ugovornog odela, s
tom iznimkom što ovdje javna ustanova i izabrani privatni partner sklapaju ugovor o
partnerstvu radi osnivanja zajedničkog trgovačkog društva sa svrhom provoĎenja
odreĎenog JPP- projekta.
35